"Od pet naših ključnih pretpostavki i prijedloga u zakon su ugrađena tri: transparentnost financiranja s jasnim omjerima tko s koliko sudjeluje u obnovi (60:20:20), stanovanje kao prioritet obnove i mogućnost cjelovite obnove", istaknuli su u priopćenju.

Pozdravljamo transparentnost sufinaciranja obnove 

Stručnjaci su pozdravili visok udjel transparentnog sufinanciranja obnove od strane države koji, kako kažu, pokazuje da je Vlada svjesna svoje odgovornosti i vodeće uloge u ključnom trenutku za budućnost grada Zagreba. "Svojevrsni 'new deal' će podići vrijednost građevnog fonda, kvalitetu života stanovnika, ali i vrijednost ukupnog nacionalnog proizvoda. Financiranje je moguće iz različitih izvora i ne ovisi nužno o proračunskim sredstvima", istaknuli su. Smatraju da je kroz dva saborska čitanja neke elemente zakona moguće daljnje doraditi i ugraditi. Tako su predložili da se izjednače prava u obnovi vlasnika obiteljskih kuća i vlasnika stanova u višestambenim zgradama na način da se zamjenska gradnja omogući i kod višestambenih zgrada.

Zatražili su i da se spriječi krizno profiterstvo i do donošenja zakona uredbom svedu cijene materijala i usluga na razine tržišnih cijena prije potresa i korona krize. Važnim su ocijenili poticanje cjelovite obnove oslobađanjem vlasnika u 100-postotnom iznosu za prve dvije razine obnove, uz njihovo preuzimanje obveze 100 posto privatnog ulaganja u treću i četvrtu razinu. To bi, dodali su, ujedno bio ekvivalent dohodovnom cenzusu za stanovnike slabijeg dohodovnog stanja koje također preporučamo 100 posto osloboditi sudjelovanja u obnovi. Predložili su i da se zakonom predvidi korištenje članka 383. Zakona o vlasništvu (nužni popravci) u slučajevima kada radi neslaganja suvlasnika, a radi opravdane potrebe, građevinski inspektor mora preuzeti ulogu medijatora.

Spriječiti špekulacije i daljnje devastacije zelenih površina

Zakonom je, istaknuli su, predviđena gradnja zamjenske kuće, ukoliko nije moguća gradnja na terenu oštećene kuće, na lokaciji na kojoj je prostornim planom planirana zgrada stambene namjene. Međutim, u članku 32. Zakona se predviđa mogućnost promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u građevno zemljište, za gradnju zamjenske kuće, što je u direktnoj koliziji te zbog toga predlažu izbaciti članak 32. u cijelosti, jer se, kako su ocijenili, njime otvara mogućnost špekulacije i daljnje davastacije zelenih površina.

Zajednica "Obnovimo Zagreb" će komentarima i prijedlozima aktivno pratiti proceduru prolaženja zakona kroz dva saborska čitanja. Želja nam je da Zakon o obnovi nakon potresa zaživi u svojoj maksimalnoj kvaliteti i učinkovitosti, istaknuli su stručnjaci iz platforme Obnovimo Zagreb koji žele pridonijeti post potresnoj obnovi Zagreba i lakšem prevladavanju teškoća u kojima su se našli Zagrepčani pogođeni potresom.

(HINA, 29.  7.  2020.)