U analizi se, između ostalog, navodi kako su se ukupni plasmani domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju u odnosu na lipanj povećali za 0,7 milijardi kuna, za 0,3 posto te su na kraju mjeseca iznosili 234,3 milijarde kuna. Radi se o podacima na temelju transakcija, iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti. Mjesečno povećanje plasmana u srpnju najviše je rezultat rasta plasmana stanovništvu, a porasli su i plasmani ostalim financijskim institucijama, dok su se plasmani poduzećima smanjili. Tako su stambeni krediti u srpnju u odnosu na lipanj porasli za 0,7 milijardi kuna ili 1,2 posto, ponajviše pod utjecajem Vladinog programa subvencioniranja stambenih kredita, a u manjoj mjeri i zbog zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu. Gotovinski nenamjenski krediti istovremeno su stagnirali na mjesečnoj razini. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana ubrzao se na kraju srpnja na 3,9 posto. To je ubrzanje rezultat baznog učinka prodaje potraživanja vezanog za grupu Agrokor u srpnju prošle godine, što je ujedno povećalo godišnju stopu rasta plasmana nefinancijskim poduzećima s 4,1 posto u lipnju na 5,2 posto u srpnju. Što se tiče stanovništva, nakon stagnacije rasta u prethodna dva mjeseca, godišnji rast plasmana stanovništvu ubrzao se u srpnju na 3,9 posto. Pri tome su stambeni krediti kao rezultat opisanih kretanja ubrzali rast sa 7,1 posto u lipnju na 8,0 posto u srpnju.

Komentar monetarnih kretanja za srpanj 2020.

(HNB, 31. 8. 2020.)