Premijer Andrej Plenković čestitao je Dan sveučilišta i kazao da Sveučilište u Zagrebu ima bitan utjecaj na oblikovanje hrvatske države, pravnog poretka i društva. Moderna društva počivaju na ljudskom kapitalu, pa je cilj Vlade podržati razvoj koji će omogućiti mladim ljudima da stvore intelektualni kapital i ponuditi im jasna vrijednosna i identitetska uporišta.

Također, strateški cilj je modernizacija sustava znanosti i obrazovanja, oko čega Vlada nastoje stvoriti široki konsenzus, kazao je Plenković i dodao da Hrvatska povećava izdvajanje za znanosti i obrazovanje.

Proračun za znanost i obrazovanje iduće se godine povećava za 2,5 posto, što nije dovoljno, ali smo na taj način poslali jasnu poruku o ulaganjima u znanost, kazao je Plenković i dodao da je za 10 odabranih centara izvrsnosti izdvojeno 347 milijuna kuna.
Također, on je istaknuo da se uvelike povećao broj stipendija za studente nižeg socioekonomskog stanja, te da je u 2023. planirano za 17000 stipendija za STEM područje podijeliti više od 180 milijuna kuna. Dodao je da se značajna sredstva ulažu u obnovu i izgradnju novih studentskih smještajnih kapaciteta.

Sveučilište u Zagrebu treba ostati nositelj izvrsnosti i inovativnosti, te znanosti i visokog obrazovanja u čemu će imati podršku Vlade Republike Hrvatske, kazao je premijer Plenković.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da je Sveučilište u Zagrebu stožerna ustanova sveučilišnog, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske. Očekuje se da sveučilište preuzme odgovornost za pokretanje i održavanje pozitivnih procesa u Hrvatskoj, za što je preduvjet autonomija sveučilišta koja mora njegovati kulturu kvalitete i izvrsnosti, kazala je.

Svaki nastavnik treba preuzeti odgovornost da sveučilište na međunarodnoj razini bude prepoznato kao pokretačko i relevantno. Tek kad postoji kritična masa onih koji njeguju izvrsnost, tek tada sveučilište postaje generator razvoja na nacionalnoj razni. Ipak odgovornost čelnih ljudi je nezaobilazna, jer oni trebaju osigurati jednake prilike svim studentima, kazala je ministrica Divjak. 

Izaslanica Predsjednice Republike Renata Margaretić Urlić čestitala je Sveučilištu u Zagrebu i kazala da je cilj odgojiti mlade ljude sposobne za sve izazove života kako bi aktivnim odnosom utjecali ne samo na svoj život nego na cijelo društvo, kako bi Hrvatska aktivno sudjelovala u europskim akademskim i znanstvenim procesima.

Izaslanik Predsjednika Sabora Željko Reiner istaknuo je da je Hrvatska jedna od država s visokom stopom rasta visokog obrazovanja, ali je napomenuo da je veliki problem odlazak mladih visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo, da tamo ostvare svoju karijeru. Stoga se osobito zauzeo za razvoj STEM područja koje je bitno za društvenih i gospodarski razvoj, kao i stvaranje sustava u koje će se mladima predati u nasljeđe nacionalne vrijednosti, osjećaja domoljublja i nacionalnog identiteta.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras zahvalio je svima na čestitkama te kazao da je Sveučilište u Zagrebu s više od osam tisuća zaposlenih jedno od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, a po broju studenata među 15 najvećih u Europi. Čak 57 posto objavljenih radova svih hrvatskih znanstvenika u znanstvenim časopisima 2016. godine napisali su autori sa Sveučilišta u Zagrebu, gdje se proizvodi barem 50 posto hrvatske znanosti, kazao je.

Ponajviše zbog radova objavljenih u prestižnima časopisima Nature i Science, našli smo se na 450. mjestu na poznatoj Šangajskoj listi sveučilišta, a na listi Scimago smo do sada na najboljem 457. mjestu, kazao je i dodao: broj radova raste kao i njihova citiranost.

Unatoč problemima, Sveučilište je napredovalo i uspješno ostvarivalo svoje poslanje, u okviru sveučilišne autonomije, kao prva obrazovna, znanstvena i kulturna ustanova u Hrvatskoj, zaključio je rektor Boras.

Petnaestorici profesora dodijeljeno je počasno zvanje professor emeritus. To su:  na području prirodnih znanosti Branko Kaitner i Ivica Picek, a na području tehničkih znanosti Đurđica Parac Ostermani Đurđa Vasić- Rački. Na području biomedicine i zdravstva promaknuti su Nada Čikeš, Andrija Hebrang, Zdenka Kalođera i Jadranka Keros, a na području biotehničkih znanosti Dragutin Petošići Branko Tripalo. Na području društvenih znanosti promaknut je akademik Ivan Cifrić, na području humanističkih znanosti akademik Pavao Pavličići Živa Benčić-Primc, a na umjetničkom području akademik Nikša Gligo i akademik Stanislav Tuksar.

Nagrada "Fran Bošnjaković" dodijeljena je akademiku Mladenu Obadu Šćitarociju i Mislavu Grgiću, a nagrada "Andrija Mohorovičić" akademiku Andreju Dujelli i Ivanu Sondiju.

Posebna rektorova priznanja dobili su studenti Patrik Risteski, Mira Medović, Dina Levačić, Dominik Družeta i Sandro Gašpar, te profesori, Hrvoje Sikirić, Nikola Đaković, Nenad Milijaš i Damir Knjaz.


(HINA, 03. 11. 2017.)