Nacrt NPOO-a 2021.-2026. trebao bi Hrvatskoj pomoći u pribavljanju 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava u idućih nekoliko godina. Jedan od ključnih segmenata NPOO-a je osnaživanje države koja se pokazala nezamjenjivom u okolnostima pandemije i potresa, pa će se shodno tome provesti plan razvoja za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu.

Najviše će se uložiti u digitalnu tranziciju društva i gospodarstva

Taj će segment od ukupnih 6,3 milijarde eura sredstava iz RRF-a dobiti 10 posto sredstava, odnosno skoro 4,8 milijardi kuna. Najveći dio, od gotovo tri milijarde kuna, uložit će se u digitalnu tranziciju društva i gospodarstva, a gotovo milijarda kuna u modernizaciju pravosuđa. Veću otpornost želi se postići kroz razvoj učinkovite, digitalne i kompetentne javne uprave, koja ima jasne i definirane uvjete strateškog planiranja i upravljanja na kratki i dugi rok.

Razvijanje pravosuđa, odnosno postizanje pravne sigurnosti izrazito bitne za otporniju i pravedniju državu, postići će promicanjem daljnjeg razvoja nepristranog i učinkovitog pravosuđa koje je dostupno svima. Ističe se i borba protiv korupcije na svim razinama vlasti.

Daljnji razvoj javne uprave provest će se kroz više projekata iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda te ostalih izvora financiranja, a navodi se kako su brojni projekti već pripremljeni. Predviđa se poticanje ulaganja u digitalne tehnologije, te nadogradnju, unaprjeđenje i osiguranje interoperabilnosti informacijskih sustava kojima je cilj olakšati poslovanje u javnom i privatnom sektoru.

To se namjerava postići povezivanjem temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostavom sustava poslovne analitike za upravljanje informacijama potrebnim tijelima javne uprave.

Razvoj e-usluga i izgradnja infrastrukture širokopojasnog interneta

Preduvjeti za daljnji razvoj digitalnih tehnologija su nastavak izgradnje infrastrukture širokopojasnog interneta te razvoj javnih e-usluga, kao i nadogradnja nacionalne infrastrukture.

Nastavit će se privatizacija državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku te će se optimizirati upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu. Također će se donijeti odluka o obvezujućoj provedbi odgovarajućih preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čemu će pridonijeti izrada Zakona o državnim poduzećima.

Zakonodavnim izmjenama, uvođenjem novih IT rješenja u pravosudni sustav i unaprjeđenjem infrastrukture ubrzat će se rješavanje postupaka i osigurati jednaka pravna zaštita. Ubrzavanje sudskih procesa u parničnom i stečajnom postupku postići će se izmjenama zakonodavnog okvira te propisivanjem rokova u kojima se postupci moraju dovršiti, a detaljnije će se urediti pitanje rasprava na daljinu.

Nadogradit će se sustav e-Spis za upravljanje sudskim predmetima, te izraditi akcijski planovi za poboljšanje rada sudova kroz tri aspekta: povećanjem broja riješenih predmeta sukladno pokazateljima učinkovitosti, intenzivnijim rješavanjem predmeta koji se vode preko sedam godina i posebno praćenje i rješavanje predmeta kojima prijeti zastara unutar tri godine.

Povećanje transparentnosti i borba protiv korupcije

Za sprečavanje i suzbijanje korupcije navodi se osnaživanje antikorupcijskih tijela i uvođenje alata za rane prevencije korupcije.

Normativno će se regulirati područje lobiranja i izraditi IT rješenja za unaprjeđenje transparentnosti, te provesti aktivnosti podizanja svijesti koje će pridonijeti provedbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

U planu je izrada jedinstvenog internetskog sučelja koje će građanima omogućiti dobivanje svih informacija iz područja antikorupcijske politike, kao i provedba nacionalne informativne kampanje o štetnosti korupcije. Za unaprjeđenje održivosti javnih financija usvojit će se novi Zakon o proračunu te razviti strukturni markoekonomski model gospodarstva, koji će pomoći u izradi srednjoročnih prognoza, simulaciji učinaka ekonomskih politika i utjecaja šokova.

U NPOO-u se navodi jačanje okvira za sprječavanje pranja novca kroz podizanje svijesti redovitom edukacijom i nastavkom suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela. Najavljuju se daljnja poboljšanja u institucionalnom ustroju javne nabave, poput jačanja sustava izobrazbe, e-nabave, uvođenje e-žalbi i povezivanje digitalnih baza podataka.

(HINA, 1. 4. 2021.)