Osim dosad definiranih dužnosnika koji su obuhvaćeni zakonom, od hrvatske predsjednice, predsjednika i potpredsjednika Hrvatskoga sabora, zastupnika do članova Vlade, ravnatelja policije, guvernera, direktora agencija, članova uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, novim prijedlogom krug dužnosnika širi se i na predsjednika i članove uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, kao i glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Krug se širi i na predsjednike i članove tvrtki kćeri trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu.

Novost je i uvođenje novčane kazne od 10.000 do 50.000 kuna za tijela javne vlasti koja ne dostave Povjerenstvu zatražene obavijesti i dokumentaciju.
Osim novosti, novim prijedlogom su i brisane neke odredbe sadašnjeg zakona. Tako je primjerice brisana odredba o tome da su dužnosnici koji su istovremeno i vlasnici ili suvlasnici tvrtki nakon stupanja na dužnost obvezni svoje vlasničke udjele u tvrtkama prenijeti na upravljanje drugim osobama koje s njima nisu rodbinski povezane. Ukida se i zabrana dužnosnicima da u razdoblju od godine dana nakon isteka dužnosti mogu biti imenovani u upravama trgovačkih društava.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković kritizirala je da članovi Povjerenstva nisu bili upoznati s nacrtom novog zakona prije stavljanja na e-savjetovanje, kao i da nisu uvaženi mnogi prijedlozi radne skupine koja je radila na zakonu.
Ministar Kuščević tvrdi međutim da se zakon radio na transparentan način, te da su u radnoj skupini bili i članovi Povjerenstva i predsjednica Povjerenstva osobno. Ističe i da će novi zakon doprinijeti podizanju još veće etike u radu državnih dužnosnika.


(HINA, 03.08.2018.)