''Nakon završetka humanitarnih akcija česte su prepirke preko medije koje ostavljaju gorak okus u ustima onima koji su se odazvali čistog srca, a vode se o tome tko ima pravo koristiti neutrošena financijska sredstva iz humanitarnih akcija ili tko određuje tko će dobit pomoć“, rekla je državna tajnica tijekom predstavljanja novog zakonskog prijedloga u Hrvatskom saboru.

Novim zakonom, istaknula je, uvodi se pojačana kontrola provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima s naglaskom na obveze organizatora humanitarne akcije u odnosu na postupanje s prikupljenom pomoći, rokovima dodjele pomoći korisnicima, te postupanje s financijskim sredstvima i materijalnim dobrim preostalim nakon završetka humanitarne akcije.

Uvodi se iznimka kojom se u nadležnost ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima i ne dodijeljenim materijalnim dobrima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, primjerice liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa itd.

„Iz medija smo vidjeli da smo imali dvije veće zlouporabe i radilo se upravo o bolesnoj djeci tako da ne želimo da se tako nešto dogodi i zbog toga i sprječavamo potencijalne zlouporabe”, naglasila je Pletikosa.

Od zlouporaba želimo se zaštititi i zabranom fizičkim osobama da organiziraju humanitarne akcije za članove svoje obitelji, dodala je  i navela kako su u oko 10 posto slučajeva fizičke osobe bile te koje su bile pokretači humanitarnih akcija.

Od 2015. godine od kada je na snazi važeći Zakon o humanitarnoj pomoći pa do 2022. godine zabilježeno je 2400 humanitarnih akcija u kojima je skupljeno oko 196 milijuna eura pomoći za 5 milijuna neposrednih korisnika.

U istom je periodu registrirano 215 stalnih prikupljača humanitarne pomoći.

Državna tajnica ističe da im zakon koji resorno ministarstvo predlaže nudi poticaje za organiziranje novih akcija. ''Daje se širi vremenski okvir koji omogućuje produljenje trajanja humanitarnih akcija s 90 dana za još 90 dana ako to zahtijevaju posebne okolnosti.

Uz to, organizatori se oslobađaju otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u njoj prikupljaju isključivo materijalna dobra“, kazala je.

Jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći kako bi se spriječile zlouporaba saborski zastupnici podržavaju, no dio postavlja pitanje plaćanja PDV-a na humanitarne akcije.

Bilo bi dobro da se i to riješi, no to nije u ingerenciji našeg ministarstva, već Ministarstva financija, odgovorila je Pletikosa. Napomenula je kako neprofitne i profitne pravne osobe te fizičke osobe koje organiziraju prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći mogu ostvariti određene porezne i carinske olakšice.

(HINA, 4. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay