20.11.2018.

Novim Pravilnikom i do manje administracije za dobivanje poslova na zaštiti kulturnih dobara

Novi Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara stupio je na snagu 15. studenoga ove godine, njime je smanjena dosadašnja administracija, a po njemu će se dopuštenje za obavljanje navedenih poslova izdavati samo fizičkim osobama i to bez vremenskog ograničenja.

Novi pravilnik donesen je zbog provedbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je stupio na snagu 18. listopada 2018., a njime je izmijenjeno pravno uređenje za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak u Ministarstvu kulture sadržaj novoga pravilnika predstavili su pomoćnici ministrice kulture Marica Mikec i Davor Trupković, te načelnica Sektora za zaštitu kulturne baštine Mirna Sabljak.

Dopuštenje samo fizičkim osobama, a ne više pravnim osobama

Pomoćnica ministrice Marica Mikec istaknula je kako su bitne izmjene koje donosi novi Pravilnik da će se dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izdavati samo fizičkim osobama za koje će se utvrditi stručna osposobljenost, ako ona već nije utvrđena na drugi način (stručno zvanje).
Dopuštenje će se izdavati bez vremenskog ograničenja, do sada se izdavalo na pet godina, a ne trebaju ga ishoditi fizičke osobe koje imaju stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova određene uže specijalnosti stečeno prema članku 101. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili zakonu kojim se uređuje muzejska djelatnost.
Mikec je objasnila da se dopuštenje više neće izdavati pravnim osobama jer uvedene zakonske izmjene i dopune predmnijevaju da pravne osobe imaju dopuštenje ako osiguraju rad fizičke osobe za koju je utvrđena stručna osposobljenost tj. one koja ima dopuštenje ili odgovarajuće stručno zvanje.
Novim Pravilnikom, rekla je Mikec, skraćen je i popis poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se obavljaju na temelju dopuštenja i naveden je u osam točaka. To su: konzervatorsko-restauratorska istraživanja invazivnim metodama s izradom elaborata istraživanja, izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na pokretnom kulturnom dobru, izvođenje radova preventivne konzervacije na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti, izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti, izrada konzervatorskih elaborata za nepokretno kulturno dobro, izrada arhitektonskog snimka postojećega stanja nepokretnoga kulturnog dobra, izrada idejnoga, glavnoga i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru te poslovi projektiranja sustava tehničke zaštite na kulturnom dobru.
Po njezinim riječima, bitna je novina i da prema Zakonu i novom Pravilniku izvođači građevinskih radova na održavanju nepokretnoga kulturnog dobra više ne trebaju ishoditi dopuštenje, ali za izvođenje radova trebaju prethodno pribaviti odobrenje za izvođenje radova od nadležnoga tijela sukladno članku 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Dodala je da se fizičkim osobama, kojima je stručna osposobljenost za obavljanje određenih poslova već utvrđena, a dopuštenje im je prestalo važiti, neće ponovno utvrđivati stručna osposobljenost u slučaju podnošenja zahtjeva za izdavanje dopuštenja, osim ako ne postoje razlozi da im se dopuštenje oduzme, a ti su razlozi također regulirani novim Pravilnikom.

Manje administracije; potiče se i mobilnost umjetnika

Pomoćnik ministrice Davor Trupković podsjetio je i na nekadašnju proceduru izdavanja građevinskih dozvola za sve povijesne zgrade gdje je, rekao je, postojao vrlo jasno razrađen sustava svih dionika koji su sudjelovali u projektiranju i gradnji. Dodao je kako su nekada postojali cehovi pa ako ste, primjerice krovopokrivač, morali ste proći cijeli sustav obrazovanja kako biste mogli biti u tom cehu, a sve kuće su izrađene na temelju iskustva koje je postojalo među izvođačima radova.
Kasnije smo pak bili suočeni s tim da su se propisivale brojne norme i pravila kako pristupati poslu a nama je, istaknuo je, izuzetno važno da fizičke osobe, odnosno projektanti, vrlo jasno do nivoa troškovničke dokumentacije popišu što se treba izvesti, a onda je na izvođačima da ako se radi, primjerice, o restauratorskim radovima, angažiraju stručnjake s potrebnom znanjima i vještinama.
Trupković je rekao da je administrativni postupak koji je do sada iz raznih razloga trajao dosta dugo, sada smanjen, ali će se i dalje prikupljati mišljenja s terena od konzervatorskih odjela i oni će biti ključni i u monitoringu poslova. Dodao da se to smanjenje administracije odnosi i na izdavanje dopuštenja za obavljanje navedenih poslova, te istaknuo kako je novi Pravilnik važan i zato što smo se njime uskladili i s pozitivnim propisima Europske unije (EU).     
Za Trupkovića je posebno važno i to da novi Pravilnik potiče i mobilnost umjetnika, samostalnih i slobodnih umjetnika koji su, primjerice restauratori, i sada ih se više ne limitira da rade samo za jednu tvrtku, i oni sada mogu potpisati ugovor za izvođenje određene vrste radova.
To je, rekao je, mobilnost osigurana na tržištu, a ključna je i da naši umjetnici mogu sudjelovati kao slobodni umjetnici u okviru neke ponude, ali naravno vrlo jasno artikulirano kroz cijelu natječajnu dokumentaciju.

 
(HINA, 19. 11. 2018.)

Arhiva