Prema procjeni UN-a, jedna od deset osoba u određenoj mjeri ima neku vrstu invaliditeta. Upravo iz tog razloga, raspolaganje odgovarajućim podacima o invaliditetu preduvjet je za planiranje preventivnih mjera te donošenje programa za osobe s invaliditetom, što dovodi do unaprjeđivanja njihova zdravlja, povećanje trajanja života građana i broja godina života bez bolesti i invaliditeta.

S obzirom na to da je u posljednjih dvadesetak godina došlo do niza promjena u sustavima izvora podataka o osobama s invaliditetom i informatizaciji službenih evidencija i registara, bilo je potrebno to područje zdravstvene zaštite urediti novim Zakonom o Registru osoba s invaliditetom (u nastavku teksta: novi Zakon). Navedeni Zakon stavio je izvan snage Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 64/01) iz 2001. godine (u nastavku teksta: Zakon iz 2001.).

Novim se Zakonom uređuje način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom u Registru osoba s invaliditetom (u nastavku teksta: Registar), način obrade, korištenja i zaštita podataka o osobama s invaliditetom koji se vode u Registru. Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo^[1] (u nastavku teksta: Zavod), koji je nositelj zdravstvene statistike u sustavu službene statistike Republike Hrvatske. U odnosu na Zakon iz 2001., člankom 4. novog Zakona detaljno je definirana pravna narav Registra: “Registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Podaci iz Registra koriste se za osiguravanje transparentnosti, točnosti, sljedivosti, usporedivosti i potpunosti podataka potrebnih za analitiku podataka o osobama s invaliditetom.“

Registar se sastoji od općeg i posebnog dijela. U opći dio Registra unose se opći podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, OIB, datum rođenja, mjesto rođenja, prebivalište, boravište, razina obrazovanja, status osiguranika iz mirovinskog osiguranja i datum smrti. Dakle, u opći dio više se ne unose i podaci o zvanju, zaposlenju te bračnom stanju kako je bilo propisano Zakonom iz 2001. U posebni dio Registra od sada se osim podataka o vrstama tjelesnih oštećenja, upisuju i podaci o šiframa bolesti i srodnim zdravstvenim teškoćama prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, u skladu s propisom kojim je propisana metodologija vještačenja. Zatim podaci o vrstama teškoća djece s teškoćama u razvoju, prema Orijentacijskoj listi vrsta teškoća propisanoj pravilnikom kojim se uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju te  podaci o odobrenim ortopedskim pomagalima, provedenim postupcima liječenja i rehabilitacije.

Sljedeća novost propisana je člankom 6., u kojem je definirana dokumentacija koja se prikuplja u Registru, a to je: nalaz i mišljenje i uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad koje dostavlja zavod nadležan za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,  prvostupanjsko rješenje o primjerenom programu obrazovanja koje dostavlja upravno tijelo županije nadležno za poslove obrazovanja odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove obrazovanja, drugostupanjsko rješenje o primjerenom programu obrazovanja koje dostavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje,  nalaz i mišljenje tijela za vještačenje i izvršno rješenje kojim je je utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili civilnog invalida iz Domovinskog rata koje dostavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata odnosno ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje,  nalaz i mišljenje tijela za vještačenje i izvršno rješenje kojim je utvrđen status invalida iz Drugog svjetskog rata ili mirnodopskog ratnog vojnog invalida sukladno propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koje dostavlja ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje.

Nadalje, člankom 7. propisani su izvori podataka Registra^[2] iz kojih se prikupljaju podaci o osobama s invaliditetom u skladu s izmijenjenim sustavom vještačenja osoba s invaliditetom kroz utvrđivanje njihove funkcionalne sposobnosti, koje od 2014. provodi jedinstveno tijelo vještačenja - Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osim za ostvarivanje prava prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, za koje vještačenje obavljaju liječnička vijeća u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja.

Javnopravna tijela te pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nisu zakonski izvori podataka, dužni su na zahtjev Zavoda osigurati vezu i razmjenu podataka prema Registru bez naknade, radi izrade zbirnih statističkih pokazatelja.

Registar se više ne vodi putem  elektroničkih zapisa i ispunjenih obrazaca kako je bilo propisano starim Zakonom iz 2001., već isključivo u elektroničkom obliku, što propisuje članak 8. novog Zakona. Također, podaci koji se upisuju u Bazu podataka registra sada su bolje definirani,  a to  su: 1. ime i prezime osobe, 2. spol, 3. OIB, 4. datum rođenja, 5. mjesto/grad, općina i država rođenja, 6. prebivalište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, 7. boravište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, 8. razina obrazovanja, 9. status osiguranika iz mirovinskog osiguranja, 10. uzrok koji je doveo do invaliditeta, 11. dijagnoze i šifre bolesti i srodnih zdravstvenih problema i njihovoj reviziji i vrste teškoća djece s teškoćama u razvoju, 12. oštećenje funkcionalnosti prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja, osim za hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata te mirnodopske vojne invalide i civilne invalide iz Drugog svjetskog rata, 13. oštećenje donjih ekstremiteta, 14. status upisa osobe s invaliditetom, 15. korištenje ortopedskog pomagala, 16. provedeni postupci liječenja, 17. provedena rehabilitacija, 18. vrijeme eventualne izmjene stupnja invaliditeta, 19. druge podatke vezane uz utvrđivanje invaliditeta koji se pribavljaju od izvora iz članka 7. ovoga Zakona, 20. podataka o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom temeljem propisa kojim je uređeno područje mobilnosti, 21. datum smrti.

Navedeni podaci više se ne prikupljaju na temelju dostavljenih podataka i informacija od liječnika primarne zdravstvene zaštite, liječnika specijalista školske medicine te nadležnih tijela državne uprave i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje^[3], već isključivo elektroničkim putem, automatskom razmjenom podataka iz službenih evidencija gore navedenih izvora.^[4]

Unos podataka u Registar obavlja se po službenoj dužnosti (uvozom datoteke, drugim razmjenskim formatom ili ručnim unosom) i po osobnom zahtjevu (ako Zavod utvrdi da je opravdan), za čime se iskazala potreba jer postoje zahtjevi osoba s invaliditetom koje nigdje nisu evidentirane zbog propusta nadležnih tijela ili drugih razloga, a kojima se mora omogućiti upis u Registar, nakon rješavanja činjeničnog stanja s nadležnim tijelima.

Zavod je dužan osobi upisanoj u Registar na njezin zahtjev izdati potvrdu^[5] o podacima upisanima u Registar. Navedena potvrda je javna isprava i izdaje se bez naknade.

Nakon jasnog definiranja načina vođenja Registra i baze podataka, načina prikupljanja, evidentiranja promjena, unosa, obrade i zaštite podataka, mjera sigurnosti izvora podataka i pristupa samom Registru, zatim korištenja podataka, roka čuvanja te nadzora nad cijelim sustavom,  preostaje nam vidjeti hoće li se ovim novim Zakonom doista osigurati unaprjeđenje kvalitete potpunog sustava,  bolji obuhvat podataka, ubrzanje razmjene podataka i informacija iz službenih evidencija i registara izvora podataka o osobama s invaliditetom kao i poboljšanje međusobne komunikacije te uklanjanje nepotrebnih administrativnih procedura.

Autorica: Tea Kovačec, struč. spec. admin. publ.

LITERATURA:

1. Zakon o Registru osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 63/22)
2. Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 64/01)
3. Konačni prijedlog Zakona o Registru osoba s invaliditetom, https://edoc.sabor.hr/Views/AktView.aspx?id=2026631, pristupljeno 6. 6. 2022.

[1] Hrvatski zavod za javno zdravstvo osnovan je 2002. godine.
[2]  Riječ je o izvorima podataka iz službenih evidencija:

1. zavoda nadležnog za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
2. zavoda nadležnog za obvezno zdravstveno osiguranje
3. zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje
4. zavoda nadležnog za zapošljavanje
5. ministarstva nadležnog za upravu
6. ministarstva nadležnog za obrazovanje
7. ministarstva nadležnog za hrvatske branitelje
8. upravnog tijela županije nadležnog za poslove obrazovanja odnosno upravnih tijela Grada Zagreba nadležnih za obavljanje poslova vezanih uz ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
9. zdravstvenih ustanova na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite
10. drugih korisnika OIB-a, u smislu zakona kojim se propisuje OIB.

[3] Članak 15. i 16. Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 64/01).
[4] Zavod po službenoj dužnosti provjerava točnost upisa podataka u Registar. Podaci o osobama s invaliditetom čuvaju se trajno.
[5] U potvrdi se navodi podatak o statusu osobe s invaliditetom, stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti i/ili postotak oštećenja organizma.