Utvrdi li se da se roba istog naziva, ali različite kvalitete stavlja na različita tržišta - bit će predmet inspekcijskog postupka i sankcioniranja, rekla je Mikuš Žigman, navodeći da bi se novi zakon pred Vladom trebao naći do konca godine. Mikuš Žigman je to rekla predstavljajući Hrvatskom saboru Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača od 2021. do 2024. godine. Zastupnici pozdravljaju snažniju zaštitu potrošača, kažu da je na tom polju puno napravljeno, ali i poručuju da još ima područja gdje treba raditi više i kvalitetnije.

Anka Mrak Taritaš (Glas) podsjetila je da nam je stanovništvo sve starije, da se neki građani ne koriste računalima, a od njih se traži da primjedbe dostave e-poštom.

Na to upućuje i Ivana Krivec Posavec (SDP) koja traži da se potrošačima vrati besplatna zaštita prava koja im je bila dostupna u savjetovalištima.

Kod kvalitete proizvoda zaštita potrošača još nije dobra, rekla je Marija Jelkovac (HDZ) i navodi kako ima proizvoda koji ne zadovoljavaju kvalitetu s deklaracije, a ipak su na policama.

I Vesnu Vučemilović (DP) zanima što učiniti da imamo kvalitetu kao i u drugim državama. Proizvođači različitu kvalitetu proizvoda pravdaju različitim afinitetima, tu se nije puno napravilo, kazala je te upozorila kako bi tzv. zeleni marketing trebalo dovesti na razumnu razinu, jer je previše eko oznaka.

Zašto se ne uredi rad agencija za naplatu potraživanja?

Sabor godinama ne nalazi za shodno regulirati rad agencije za naplatu potraživanja koje maltretiraju ljude, istaknula je Sandra Benčić (ZLB) pitajući se zašto potičemo lihvarenje. Jer što je to kad nešto platite 30, a naplatite 100? upitala se.

Zastupnici naglašavaju i važnost informiranja građana o zamjeni kune eurom. 

Jako je važno istaknuti prednosti zamjene da se stekne povjerenje potrošača, kaže Grozdana Perić (HDZ).  Miro Bulj (Most), međutim, već ima procjenu učinka tog procesa.

Pod eurom će građani imati niži standard i skuplju hranu, ustvrdio je te opetovao kako hrvatski građani teleoperaterima plaćaju najskuplji Internet. Davor Dretar (DP) prenosi nezadovoljstvo građana bankarskom naknadom za plaćanje režija. Na ime naknada se uprihodi do 4 milijarde kuna godišnje, kazao je.

Zastupnici su suglasni da je informiranje potrošača izuzetno važno. Potrošač je pokretač razvoja, u njegovoj zaštiti ključna je informiranost, kaže Josip Begonja (HDZ) i pita se kako će se to provoditi. Jednim eurom uloženim u savjetovanje uštede se dva eura od socijalnih naknada, prenio je europska iskustva Vili Matula (ZLB).

To samo potvrđuje da je potrebno intenzivno raditi na financijskom opismenjavanju stanovništva, kaže Mikuš Žigman i navodi da je Nacionalnim programom predviđeno podizanje financijskih znanja od školske dobi, informiranje o sigurnosti i kvaliteti hrane, prepoznatljivosti proizvoda.

Bulja to ne zadovoljava, pa konstatira da će financijsku pismenost potrošača podizati HGK, ustanova „koja tezgari novcem na temelju harača poduzetnika“.

(HINA, 11. 3. 2021.)