Prema tom prijedlogu, proizvođači pametnih uređaja spojenih na internet poput prijenosnih računala, telefona, kućanskih aparata, uređaja za virtualnu pomoć, automobila, igračaka, morat će raditi analizu rizika od kibernetičkog napada i otkloniti slabosti.

Akt o kibernetičkoj otpornosti nalaže da proizvodi s digitalnim elementima mogu biti dostupni na tržištu samo ako ispunjavaju specifične bitne zahtjeve kibernetičke sigurnosti.

Tvrtke mogu biti kažnjene novčanim iznosom do 15 milijuna eura ili 2,5 posto njihova prometa ako to propuste napraviti.

Komisija navodi da je svakih 11 sekundi neka organizacija u svijetu predmet napada ucjenjivačkim softverom, a globalna šteta koju je 2021. uzrokovao kibernetički kriminal procjenjuje se na 5,5 bilijuna eura. Procjenjuje se da godišnji troškovi zbog povreda podataka iznose najmanje 10 milijardi eura, dok se godišnja šteta uslijed zlonamjernih pokušaja ometanja prometa na internetu procjenjuje na najmanje 65 milijardi eura.

Novim će se pravilima odgovornost prebaciti na proizvođače jer će morati voditi računa o tome da proizvodi s digitalnim elementima koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu EU-a budu usklađeni sa sigurnosnim zahtjevima.

“Zaslužujemo da proizvodi koje kupujemo na jedinstvenom tržištu ulijevaju sigurnost. Baš kao što s povjerenjem možemo upotrebljavati igračku ili hladnjak s oznakom CE, zahvaljujući Aktu o kibernetičkoj otpornosti povezani predmeti i softver koje kupujemo bit će u skladu sa snažnim kibernetičko-sigurnosnim zaštitnim mjerama. Njime će se odgovornost dodijeliti onima koji je i trebaju snositi, a to su subjekti koji stavljaju proizvode na tržište”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

(HINA, 16. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay