Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta donosi popis zavičajnih divljih vrsta za čije je komercijalno sakupljanje potrebno ishoditi dopuštenje, propisuje opće mjere upravljanja i zaštite vrsta i skupina vrsta, detaljnije definira sadržaj zahtjeva za ishođenje dopuštenja za komercijalno korištenje zavičajnih divljih vrsta, kao i uvjete ishođenja dopuštenja.

Za održivo sakupljanje tih vrsta izrađena je stručna podloga koja propisuje posebnemjere sakupljanja, koje uključuju godišnje količine (kvote) ili vremensko razdoblje sakupljanja pojedine vrste, za što Ministarstvo izdaje dopuštenja. 

Novi Pravilnik objedinjuje pojedinačne pravilnike koji su do sada regulirali uzimanje iz prirode u svrhu komercijalnog korištenja samoniklih biljaka i njihovih dijelova, samoniklih nadzemnih i podzemnih gljiva, zavičajnih divljih vrsta puževa te vodozemaca.

Pravilnik je nadopunjen vrstama (skupinama) koje su proteklih godina postale predmet komercijalnog interesa, a koje do sada nisu bile na popisima pravilnika, kao što su trpovi, ježinci, pijavice, lišajevi, ljekovita kadulja i drugo. Pravilnik sadrži cjelovit popis vrsta za čije je komercijalno korištenje potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.

Vezano uz sakupljanje tartufa, napravljeni su pomaci u odnosu na dosadašnji pravilnik koji je definirao to područje, osobito u smislu promjene rokova sakupljanja vrsta, primjerice ljetnog tartufa.

Kao i dosad dopuštena su do dva psa zbog mogućnosti njihove kontrole i nadgledanja prilikom iskopavanja podzemnih gljiva. Ograničeno je sakupljanja tartufa na vrijeme od 6 do 22 sata, a pojedinačni termini za sakupljanje osam vrsta tartufa propisani su stručnom podlogom.

Tako će se pojedine vrste tartufa moći sakupljati prije rujna, odnosno iza siječnja pa sve do ožujka. Time se proširuje sezona tartufarenja - primjerice ljetni crni tartuf dopušteno je sakupljati tijekom lipnja, srpnja i rujna.

U novom se Pravilniku mijenjaju uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu štete, iznosi naknade iz odštetnog cjenika, dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete, propisuju se dodatni kriteriji za izračun iznosa naknade štete i način imenovanja vještaka.

Preuzeta je postojeća odredba kojom se ne nadoknađuje šteta na divljači, vodenim organizmima u ribolovnim vodama i ostalim prirodnim dobrima Hrvatske, kao ni šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićene vrste (primjerice stradavanje vuka ili ptice grabljivice na koju je naletio automobil pri čemu je nastala i šteta na automobilu).

Dodana je odredba kojom se ne nadoknađuje šteta u slučajevima kada životinja strogo zaštićene vrste nije izravni počinitelj štete.

Na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta koje su ujedno i na popisu divljači Zakona o lovstvu (dabar, medvjed) i za koje se odstupanje od strogih mjera zaštite odobrava sukladno planu gospodarenja za tu vrstu, primjenjuju se odredbe Zakona o lovstvu i nadležno je Ministarstvo poljoprivrede. 

Oštećenik je i dalje obvezan poduzimati mjere i radnje za sprječavanje nastanka štete (npr. čuvanje stada od pastira i pastirskih pasa kako bi se izbjegla ili umanjila šteta od vuka) jer u protivnom nema pravo na naknadu štete. Ako su te radnje poduzete djelomično u odnosu na ono što je propisano Pravilnikom, naknada se umanjuje u određenom postotku. 

Na mrežnim stranicama Ministarstva bit će dostupan popis administrativnih jedinica na području rasprostranjenosti strogo zaštićenih velikih zvijeri unutar kojih će oštećenici biti dužni provoditi propisane dopuštene radnje i zahvate kako bi imali pravo na naknadu štete.

Oštećenik koji ne prijavi štetu u roku propisanom Zakonom o zaštiti prirode (24 sata za štetu na domaćim životinjama, odnosno tri dana za ostale štete) nema pravo na naknadu štete.


(HINA, 18. 11. 2017.)