Do sada Hrvatska nije imala takav zakon, a turizam se zakonski uređuje s nekoliko zakona - o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, pružanju usluga u turizmu, članarinama u turističkim zajednicama, turističkoj (boravišnoj) pristojbi i ugostiteljskoj djelatnosti, uz mnoge prateće pravilnike.

Na pitanje kada će točno zakon u javnu raspravu, iz MINTS-a kažu "nadamo se čim prije", naglašavajući da  osim tog zakona sveobuhvatna reforma upravljanja razvojem hrvatskog turizma obuhvaća i mapiranje sustava i uspostavu sustava prikupljanja i praćenja podataka te strateški okvir koji je uspostavljen donošenjem Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine.

"Za provedbu reforme i ostvarenje strateških ciljeva osigurani su izvori financiranja kroz bespovratna sredstva od 1,3 milijarde eura za turističke poduzetnike i javnu turističku infrastrukturu. Cilj reforme je pokrenuti održiv i regionalno uravnoteženiji razvoj turizma, a sve mjere i aktivnosti moraju biti usklađene s tri načela održivosti - okolišnom, društvenom i gospodarskom održivošću", kažu iz MINTS-a.

Mjere i alati za održivo upravljanje turizmom

Stoga će i novi zakon o turizmu, koji je u završnom procesu izrade, definirati mjere za očuvanja resursa i prostora, zadovoljstvo i kvalitetu života lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama te konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

Uz to će, dodaju, definirati sustav i alate za praćenje i upravljanje razvojem turizma, kao i novu ulogu sustava turističkih zajednica u upravljanju destinacijom i biti i pravni temelj za izradu sektorski specifičnog programa poticanja ulaganja u turizmu.

Među alatima za praćenje i upravljanje razvojem turizmu koji će biti u zakonu, uz ostale su indeks turističke razvijenosti (koji pokazuje turističku aktivnost), satelitski račun održivog turizma (koji pokazuje pozitivne utjecaje turizma na gospodarstvo i učinke na okoliš i život lokalnog stanovništva), planiranja i izračun nosivih kapaciteta i upravljanja turističkim tokovima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Ekološki doprinos i novo nacionalno vijeće 

Bitni su i elementi za marketing destinacije, a zakonom se planira uvesti i tzv, turistički ekološki doprinos kojeg do sada nije bilo i koji bi se naplaćivao od turista u određenom razdoblju (primjerice cijele godine, ili od svibnja do listopada, kada je intenzitet dolazaka najveći).

To bi se uvelo, objašnjavaju iz MINTS-a, "u ekološke svrhe, što je posebno važno zbog jednodnevnih gostiju koji stvaraju veliki pritisak na destinaciju".

Zakon predviđa i osnivanje Nacionalnog vijeće za upravljanje održivim turizmom, čiji bi predsjednik bio predsjednik Vlade, a članovi ministri resora koji su najuže povezani s razvojem turizma, kao i predstavnici zajednica županije, gradova i općina, a mogu sudjelovati i drugi iz tijela državne uprave, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.

(HINA, 27. 4. 2023.)

Fotografija: Unsplash