Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenog 2023. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novog zakona:

„Nakon gotovo pet godina primjene važećeg Zakona o reviziji te uzimajući u obzir ciljeve liberalizacije tržišta usluga pripremljene su izmjene i dopune važećeg Zakona.

Radi ostvarivanja ciljeva iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predviđene su sljedeće mjere koje se odnose na revizore, a kojima se dodatno olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga:

1. priznavanje relevantnih ispita i kvalifikacija (kao što su stručne kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj ili na međunarodnoj razini) u pogledu izuzimanja iz djela polaganja revizorskog ispita,

2. ukidanje obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja (pohađanje stručnog osposobljavanja prema osobnoj odluci kandidata).

Vezano uz izmjene u pogledu liberalizacije revizorske profesije, pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji je tijekom školovanja stekao najmanje 300 ECTS bodova i koji ima najmanje četiri godina radnog iskustva. U pogledu izuzimanja od provjere teorijskog znanja priznaju se također i stručne kvalifikacije ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) stečena stručna kvalifikacija koja je srodna revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Zatim, ukida se obveza stručnog osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita.

Što se tiče odobrenja za rad revizorskom društvu, prag od 75% smanjuje se na 51%. A za registraciju revizorskog društva iz druge države članice, ukida se uvjet starosti od tri mjeseca za potvrdu o odobrenju za rad revizorskog društva koju izdaje nadležno tijelo matične države.

Nadalje, u svrhu detaljnijeg određenja, Prijedlogom zakona propisano je kako ovlašteni revizor zaposlen u revizorskom društvu ne može sklopiti ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom, niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom, čime se izbjegava sukob interesa.

Prijedlogom zakona briše se pojam revizorski vježbenik, s obzirom na to da isti nije definiran Direktivom 2006/43/EZ 5 . Zakonski zahtjevi u vezi revizorskog vježbenika nisu jasno definirati te se važećim Zakonom ne predviđa obveznost statusa revizorskog vježbenika kao preduvjeta za pristup revizorskom ispitu ili za obavljanje zakonske revizije već je bitno radno iskustvo u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora.

Prijedlogom zakona mijenjaju se i nadopunjuju ispitna područja koja se raspoređuju u pet modula koja će biti detaljnije razrađena pravilnikom. Revizorski ispit koji organizira i provodi Hrvatska revizorska komora, polaže se po programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Prijedlogom zakona utvrđuje se da revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo u sastavu od pet članova od kojih minimalno troje moraju biti ovlašteni revizori. Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.

Radi lakšeg provođenja i praćenja obveze stalnog stručnog usavršavanja, Prijedlogom zakona detaljnije je propisana obveza i struktura stalnog stručnog usavršavanja, vođenje evidencije, provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja te obveze organizatora stalnog stručnog usavršavanja. Također, određuje se obveza Ministarstva financija da pravilnikom detaljnije propiše strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja, organizaciju i zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja.

Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, Ministarstvo financija uočilo je u prvom trogodišnjem razdoblju nadzora određene nedostatke u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja. Dodatno, tijekom nadzora uočene su određene nepravilnosti u postupanju organizatora stalnog stručnog usavršavanja koji nisu u potpunosti poštivali sve obveze propisane podzakonskim aktom, slijedom čega je bilo poteškoća u utvrđivanju datuma održavanja i liste prisutnih ovlaštenih revizora na određenim edukacijama. Upravo iz tog razloga odredbe iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.) prenesene su u Prijedlog zakona radi propisivanja prekršajnih odredbi. Ono što je bitno istaknuti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se kako obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku tekuće godine.

Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja. Također, propisana je iznimka prema kojoj se za osobe na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, uz obvezu da obavijeste Ministarstvo financija i prilože odgovarajuću dokumentaciju odnosno rješenje ili odgovarajući akt mjerodavnog tijela. Navedena iznimka odnosi se i na ovlaštene revizore za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci. Dakle, s obzirom na važnost stalnog stručnog usavršavanja te da se ovlaštenom revizoru ako ne prikupi najmanje 120 sati stalnog stručnog usavršavanja oduzima odobrenje za rad, bilo je bitno dodatno unaprijediti odredbe o stalnom stručnom usavršavanju.

Važeći Zakon određuje kako se međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju ugovorom o reviziji koji se sklapa nakon imenovanja revizorskog društva. Kada je riječ o sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa, revizorsko društvo dužno je o istom obavijestiti Ministarstvo financija. Prijedlog zakona određuje kako se ugovor o reviziji sklapa nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine. Utvrđivanjem razdoblja početnog angažmana na dvije godine povećava se neovisnost, a smanjuje vanjski utjecaj na revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Nadalje, uzimajući obvezu da se predlaže minimalno trajanje početnog revizijskog angažmana od najmanje dvije godine, vodeći računa o zaštiti javnog interesa i kontinuitetu zakonske revizije, ali također i interesima poduzetnika, Prijedlogom zakona uređuje se postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji.

Obveznici zakonske revizije koji sukladno važećem Zakonu imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, obvezuju se Prijedlogom zakona da imenuju revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji. Na ovaj način osigurava se neovisnost revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se znatno pridonosi kvaliteti revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji te se uostalom pridonosi i povećanju kvalitete procesa financijskog izvještavanja, prevenciji računovodstvenih pogrešaka te osiguravanju dovoljnog vremena revizoru za upoznavanje s poslovanjem revidiranog subjekta (osobito u prvoj godini angažmana).

U skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 537/2014, u važećem je Zakonu određeno kako isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana. Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje godine dana te se angažman može produljiti, a početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smije prelaziti najdulje razdoblje od deset godina. Slijedom toga, Prijedlogom zakona se trajanje revizijskog angažmana produljuje sa sedam na najviše deset uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana koji je Prijedlogom zakona određen na najmanje dvije godine. Naime, više od polovice država članica Europske unije u svom je zakonodavnom okviru iskoristilo mogućnost i propisalo najdulje moguće trajanje revizijskog angažmana od deset godina sukladno Uredbi (EU) br. 537/2014 što je vidljivo iz tablice 4. Na ovaj se način Prijedlogom zakona trajanje revizijskog angažmana u Republici Hrvatskoj ujednačava sa većinom država članica Europske unije, čime će se ujedno olakšati postupanje obveznicima zakonske revizije u Republici Hrvatskoj čija matična društva podliježu zakonima drugih država članica.

Kako bi se olakšao rad državnih službenika u obavljanju nadzora, Prijedlogom zakona ovlasti Ministarstva financija u dijelu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, podijeljene su na dva dijela:

1. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te

2. provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

Zbog potrebe točnije i preciznije definicije uloge predsjednika Hrvatske revizorske komore, u tom se dijelu mijenjaju odredbe važećeg Zakona, a dodaje se odredba o definiranju izvršnog direktora Hrvatske revizorske komore. Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore je zaposlenik Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Funkcija izvršnog direktora je operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću Hrvatske revizorske komore

Zaključno, Prijedlogom zakona propisani su prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke i pravne osobe te za organizatore stalnog stručnog usavršavanja.  S obzirom na to da su novčane kazne izražene u kunama, iznosi u kunama preračunati su u eure, a sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak).“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator