Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu podnijela je dr. sc. Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, zaprimljenim aktom od 3. lipnja 2022. godine. Neke od promjena koje predlaže obrazlaže na sljedeći način:

„Potrebno je smanjivanje radnih sati. Smanjivanjem radnih sati oslobađa se prostor za dodatna radna mjesta. Poznat je islandski eksperiment s kraćim radnim tjednom, koji se pokazao velikim uspjehom. Od 2015. do 2019. godine provedena su dva testiranja efekata skraćivanja tjedne radne obaveze s 40 na 35 ili 36 sati. Smanjenje broja radnih sati nije smanjilo produktivnost.

S obzirom da zaposlenost, pogotovo na neodređeno u RH stagnira te da naš radnik radi u prosjeku više sati od EU radnika, mjera bi mogla povećati stopu zaposlenosti, a radnicima, pogotovu u radno-intenzivnim sektorima u kojima tradicionalno vladaju niske plaće, osigurati dodatno vrijeme za odmor, a onima koji rade prekovremeno osigurati adekvatnije plaćanje.

Umjesto toga, čuju se najave da će se povećati dozvoljeni prekovremeni sati, dodatno fleksibilizirati rad za drugog poslodavca i time povećati radno vrijeme. Također postoji najava fleksibilizacije produljenja radnog vijeka, što bi radnicima u radno-intenzivnim industrijama dodatno otežalo rad. Umjesto toga potrebno je skraćivanjem radnog vremena poticati nova zapošljavanja.

Rad od kuće ne može biti izlika za smanjivanje radničkih prava i daljnju fleksibilizaciju rada već se upotreba informacijskih tehnologija treba usmjeriti na stvarno usklađivanje privatnog i poslovnog života radnika. Pandemija COVID-19 izmijenila je mnoge uvjete rada. Prema istraživanjima, od početka pandemije, više od trećine radnika u EU radi od kuće. lako se digitalni alati mogu koristiti za olakšavanje posla radniku, često se koriste za intenziviranje rada i produljenje radnog vremena, čime se brišu granice između poslovnog i privatnog života.

Jedan od temeljnih problema radnika i njihovih prava je u ovom trenutku neplaćanje dodatnog rada. U dosadašnjoj praksi zabilježeno je da poslodavci za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi radniku isplaćivali minimalno povećanu plaću. Stoga je zakonom potrebno specificirati i odrediti minimalni iznos tog povećanja, koji se zatim može uvećati kolektivnim pregovaranjem. Definiranje povećanje plaća za otežane uvjete rada i prekovremene sate za 20%, za noćni rad, rad nedjeljom 30% blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi za 50%, za blagdane koji padaju u radne dane 35% - osiguralo bi pravedniji obračun plaća.“

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak podnio je Klub zastupnika IDS-a, aktom od 8. lipnja 2022. godine. Prijedlog se ukratko obrazlaže:

„U Republici Hrvatskoj uvjeti za priznavanje osobnog odbitka regulirani su Zakonom o porezu na dohodak, člankom 17., kojim je određeno da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunali kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka. Predloženom izmjenom Zakona povećao bi se limit za neoporezive primitke s 15.000,00 kuna na 30.000,00 kuna, koji iznos bi bio izračunat kao godišnji iznos osnovice osobnog odbitka.

Izmjenom bi nastupilo oslobođenje odnosno povećanje prihoda koji bi inače bili obuhvaćeni porezom na dohodak. Također, potaknulo bi se studente na rad preko studentskih ugovora bez straha od plaćanja poreza te bi se potaknulo na brigu o umirovljenicima i zakonski odredilo kako umirovljenici s najmanjim primanjima mogu biti uzdržavane osobe. To bi svakako doprinijelo u borbi protiv siromaštva.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine", broj 14/19.) potrebno je izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, uzimajući u obzir sve njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, u odnosu na rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita potrebno je izrijekom propisati osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva te vrijeme na koje se imenuju opet propisati u trajanju od dvije godine kao što je bilo propisano ranije sve do stupanja na snagu važećeg Zakona, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu.

Kroz predloženu obvezu podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa želi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknuti aktivnije uključivanje predsjednika Ispitnog povjerenstva u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje.

Nadalje, izrijekom se predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcioniranje povrede navedene obveze, a radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata predlaže se uvesti i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji. Kako bi se isključila međusobna diskriminacija i nejednakost kandidata predlaže se ograničiti broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu, a potrebno je i precizirati osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen. Posebno se, nemogućnošću pristupanja polaganju ispita u jednogodišnjem roku, predlaže sankcionirati korištenje nedopuštenih pomagala tijekom pisanog dijela ispita.

U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti i usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine", br. 92/14. i 98/19.).“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje te određuju osnovna pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom:

„Izradi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji pristupilo se radi provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti, a koja, pored izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji u dijelu koji se odnosi na Državnu školu za pravosudne dužnosnike podrazumijeva i izmjene odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine", br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine", br. 67/18. i 126/19.) o uvjetima i postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela prvog stupnja.

Zakon o Pravosudnoj akademiji cjelovito je izmijenjen 2019., ali se njegova rješenja o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u praksi nisu pokazala svrhovitima te ih je potrebno izmijeniti. Prema novom konceptu ulaska u pravosudne dužnosti rad savjetnika u pravosudnim tijelima, i to samo onih koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu, potrebno je posebno vrednovati i ocjenjivati te u odnosu na ove kandidate izostaviti potrebu polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali bi se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima, te ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike. U navedenom smislu, predlaže se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike koja i dalje ostaje ustrojstvena jedinica Akademije nadležna za stručno usavršavanje koje omogućava stjecanje vještina i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Umjesto polaganja završnog ispita navedeni bi kandidati zbrojem bodova po oba propisana kriterija temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora ostvarivali završnu ocjenu s kojom bi, zajedno s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika, sudjelovali u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem.

U odnosu na kandidate koji konkuriraju za pravosudne dužnosti, a koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima zadržala bi se postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi.

Sadržaj programa, način pohađanja i ocjenjivanje tijekom stručnog usavršavanja u Državnoj školi te sadržaj i način provedbe završnog ispita u Državnoj školi utvrdit će se podzakonskim aktima koje donosi Upravno vijeće Akademije, a nadležnost za provedbu ovih postupaka predlaže se povjeriti posebnom povjerenstvu pri Državnoj školi čiji su članovi najviši pravosudni dužnosnici.

Osim navedenog, predlaže se propisati i mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima, što je prema važećem zakonskom rješenju isključiva nadležnost Akademije.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.