Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće), uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste za osobe u ovom Zakonu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

Vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.

Članak 4.

Vijeće ima pečat koji sadrži njegov naziv i sjedište te naziv i grb Republike Hrvatske.

Članak 5.

(1) Vijeće ima jedanaest članova.

(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora, od kojih je jedan iz redova oporbe, i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.

(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:

– tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika

– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(4) U sastavu Vijeća iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i odgovarajuća zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela.

(5) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) posebnom uputom uređuje način ostvarivanja načela zastupljenosti iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Zamjenicima državnih odvjetnika izabranim u Državnoodvjetničko vijeće umanjuju se obveze u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti, i to predsjedniku vijeća za 75 %, a članovima za 20 %.

POSTUPAK IZBORA I IMENOVANJA ČLANOVA VIJEĆA
I PRESTANAK NJIHOVE DUŽNOSTI

Mandat

Članak 6.

(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine.

(2) Članom Vijeća može se biti najviše dva puta.

(3) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira odnosno imenuje drugi član.

Tijela za provedbu izbora članova Vijeća

Članak 7.

Tijela za provedbu izbora članova Vijeća iz reda državnih odvjetnika su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.

Povjerenstvo za izbor članova Vijeća

Članak 8.

(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i jedan iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(2) Povjerenstvo imenuje Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina.

(3) Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.

(4) Ako članu Povjerenstva prestane državnoodvjetnička dužnost za vrijeme trajanja mandata ili on prestane biti član Povjerenstva na vlastiti zahtjev, Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske imenovat će drugog člana iz reda zamjenika državnih odvjetnika sukladno stavku 1. ovoga članka.

(5) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

(6) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.

Djelokrug Povjerenstva za izbor članova Vijeća

Članak 9.

(1) U djelokrug Povjerenstva spada:

1. određivanje izbornih mjesta i imenovanje članova izbornih odbora

2. prikupljanje kandidatura za članove Vijeća i provođenje kandidacijskog postupka

3. utvrđivanje lista kandidata za članove Vijeća

4. nadzor nad tiskanjem glasačkih listića

5. skrb o zakonitoj provedbi izbora i davanje uputa za rad izbornih odbora

6. utvrđivanje rezultata izbora za članove Vijeća.

(2) Odluka o utvrđivanju rezultata izbora objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Vijeća.

Kandidacijski odbori

Članak 10.

(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijske odbore županijskih državnih odvjetništava čine svi državni odvjetnici i svi zamjenici državnih odvjetnika imenovani u državna odvjetništva na području pojedinog županijskog državnog odvjetništva.

(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.

(3) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja sukladno članku 5. stavku 4. ovoga Zakona propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora koji donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Prijedlozi kandidata

Članak 11.

(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća od Povjerenstva za izbor članova Vijeća zatražiti prijedloge kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.

(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članova Vijeća koje oni biraju odnosno imenuju.

Dan provedbe izbora za članove Vijeća

Članak 12.

(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora.

(2) Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Od dana raspisivanja do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.

Kandidiranje

Članak 13.

(1) Kandidat za člana Vijeća iz reda zamjenika općinskog i županijskog državnog odvjetnika može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira.

(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti zamjenik kojem je u posljednje četiri godine izrečena pravomoćna stegovna kazna te nisu ispunjeni uvjeti za njezino brisanje iz evidencije.

(3) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.

Predlaganje kandidata

Članak 14.

(1) Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.

(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ima svaki član kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika ima svaki član kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava.

(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava glasovanjem određuju po dva kandidata za svakog člana koji se bira iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava dostavljaju Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.

(5) U prijedlogu kandidata obvezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.

Sastavljanje lista

Članak 15.

(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sastavlja liste, i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.

(3) Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti liste i životopise svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Pravo glasa

Članak 16.

(1) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

(2) Za kandidate s liste za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

Izborni odbori

Članak 17.

(1) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na izbornim mjestima za koja su ustanovljeni te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

(2) Izborni odbor imenuje Povjerenstvo, a čine ga predsjednik i dva člana.

(3) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.

(4) Prijedloge za članove izbornih odbora Povjerenstvu dostavljaju županijski državni odvjetnici.

Izborna mjesta

Članak 18.

(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje se, u pravilu, jedno izborno mjesto.

(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta i odrediti u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze te dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

Glasovanje

Članak 19.

(1) Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.

(2) Glasački listići tiskaju se za svaku listu kandidata, a sadrže:

1. ime i prezime kandidata te državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost

2. broj kandidata koji se s te liste bira za Vijeće.

(3) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.

Članak 20.

(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.

(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika glasovao.

Članak 21.

Nevažeći glasački listić je:

1. neispunjen glasački listić

2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovano

3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego što ih se bira s liste.

Članak 22.

(1) Glasovanje traje neprekidno od 9.00 do 16.00 sati.

(2) Na izbornom mjestu neprekidno su nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.

(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.

(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je trebao glasovati, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu glasovati na drugom izbornom mjestu, što će se posebno naznačiti u zapisniku.

Utvrđivanje rezultata izbora

Članak 23.

(1) Nakon završenog glasovanja izborni odbor najprije će prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

(2) Izborni odbor na temelju zapisnika, prema popisu birača odnosno prema izvatku iz popisa birača, utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali.

(3) Nakon što utvrdi broj birača koji su glasovali, izborni odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova prema glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja prema glasačkim listićima.

(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.

(6) Ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 5. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, imenovati novi izborni odbor i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od osam dana.

Članak 24.

(1) Kad izborni odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:

– broj birača prema izvatku iz popisa birača

– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim

– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je trebao glasovati na drugom izbornom mjestu sukladno članku 22. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Zapisnik o radu izbornog odbora potpisuju svi članovi izbornog odbora.

(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja izbornog mjesta.

Članak 25.

(1) Ako na listi za izbor članova Vijeća kandidati koji ulaze u njegov sastav imaju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.

(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.

Članak 26.

(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.

(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća, objavit će:

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, broj glasova koji je dobio pojedini kandidat s liste kandidata i broj nevažećih glasačkih listića

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

Zaštita izbora

Članak 27.

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.

(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati, računajući od dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.

(3) Povjerenstvo je dužno donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor stavljen.

Članak 28.

(1) Ako rješavajući o prigovoru Povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

Članak 29.

(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana kada je primljeno pobijano rješenje.

(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi iz stavka 1. ovoga članka u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

Članak 30.

Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

Sredstva za provedbu izbora

Članak 31.

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Vijeća.

Članovi Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti i zastupnika Hrvatskog sabora

Članak 32.

(1) Dva člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj tajnim glasovanjem.

(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.

(3) Postupak kandidiranja i izbora članova Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti uređuje se pravilima koja donose dekani pravnih fakulteta.

Članak 33.

Dva člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora imenuje Hrvatski sabor, pri čemu je jedan član iz redova oporbe.

Stupanje na dužnost

Članak 34.

(1) Izabrani član Vijeća stupa na dužnost danom davanja prisege.

(2) Ako izabrani član Vijeća ne prisegne bez opravdanog razloga, smatrat će se da nije ni izabran.

(3) Članovima Vijeća izdaje se službena iskaznica, čiji oblik i sadržaj te postupak za izdavanje uređuje Vijeće pravilima.

Članak 35.

(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana polaganja prisege.

(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.

Članak 36.

(1) Prije stupanja na dužnost član Vijeća pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske daje prisegu koja glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti člana Državnoodvjetničkog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost.«.

(2) Nakon što najmanje šest članova Vijeća u novom sazivu položi prisegu, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odmah saziva prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća.

(3) Sjednicom iz stavka 1. ovoga članka predsjeda član Vijeća koji ima najdulji dužnosnički staž do izbora predsjednika Vijeća.

Zabrana imenovanja na dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja i za državnog odvjetnika

Članak 37.

Za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja, niti mogu biti imenovani za državnog odvjetnika.

Prestanak i razrješenje dužnosti člana Vijeća

Članak 38.

(1) Članu Vijeća prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom prestanka dužnosti koju je obavljao u vrijeme kada je izabran odnosno imenovan za člana Vijeća te stavljanjem u mirovanje mandata zastupnika u Hrvatskom saboru.

(2) Prestankom dužnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se imenovanje člana Vijeća za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istog stupnja.

(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana Vijeća donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.

(4) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:

1. na vlastiti zahtjev

2. ako bude osuđen za kazneno djelo

3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost

4. danom pravomoćnosti odluke Vijeća o izricanju stegovne kazne.

(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika može podnijeti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

(6) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika donosi Vijeće, a odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora i sveučilišnih profesora pravnih znanosti donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo.

Članak 39.

(1) Sud koji je članu Vijeća izrekao osuđujuću presudu za kazneno djelo dužan je bez odgode Vijeću dostaviti pravomoćnu presudu, a Vijeće će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(2) Prijedlog za pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti za člana Vijeća iz reda zamjenika državnog odvjetnika podnosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća. Prijedlog se podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Udaljenje od obavljanja dužnosti

Članak 40.

(1) Član Vijeća može biti udaljen od obavljanja dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje može biti izrečena kazna zatvora.

(2) Član Vijeća bit će udaljen od obavljanja dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili ako je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

(3) Odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće:

– za člana, na prijedlog predsjednika Vijeća

– za predsjednika, na prijedlog tri člana Vijeća.

(4) Odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti iz stavka 2. ovoga članka donosi Vijeće po službenoj dužnosti.

(5) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može trajati najduže do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka odnosno stegovnog postupka.

DJELOKRUG I NAČIN RADA VIJEĆA

Djelokrug Vijeća

Članak 41.

(1) U djelokrug Vijeća spada:

– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika

– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika

– premještaj zamjenika državnih odvjetnika

– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika

– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika

– odlučivanje o prigovoru na ocjenu obnašanja dužnosti

– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika

– davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje državnoodvjetničke dužnosti

– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika

– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.

(2) Sadržaj, oblik i način vođenja očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uredit će Vijeće pravilima.

Izuzeće

Članak 42.

(1) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, imenovanja i razrješenja županijskih i općinskih državnih odvjetnika, premještaja zamjenika državnih odvjetnika, vođenja postupka i odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, odlučivanja o prigovoru na ocjenu, nadzora nad točnosti prijavljenih podataka u imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ako mu je kandidat, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika odnosno jedan od kandidata, državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika:

1) bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to jesu li brak, izvanbračna zajednica odnosno životno partnerstvo prestali ili ne

2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja

3) skrbnik, štićenik, posvojitelj ili posvojenik.

(2) Član Vijeća čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(3) Ako član Vijeća, osim slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.

(4) Kandidat u postupku pred Vijećem može tražiti izuzeće njegova člana ako smatra da postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u navedenom postupku.

Način rada

Članak 43.

(1) Vijeće radi i odlučuje na sjednici.

(2) Sjednice saziva predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti član koji ga zamjenjuje.

(3) Iznimno, sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.

Članak 44.

(1) Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Odluke i akti Vijeća objavljuju se na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Razgovori s kandidatima u postupcima imenovanja i premještaja zamjenika državnih odvjetnika mogu se snimati audiovizualnim uređajima te se snimke nakon donošenja odluka mogu objaviti na mrežnim stranicama Vijeća.

Članak 45.

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća članovi Vijeća biraju između sebe tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(2) Predsjednik Vijeća:

1. predstavlja Vijeće

2. saziva i predsjeda sjednicama Vijeća

3. predlaže dnevni red sjednica

4. objavljuje rezultate glasovanja

5. potpisuje akte koje donosi Vijeće

6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća

7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.

Poslovnik o radu Vijeća

Članak 46.

(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom, koji donosi Vijeće.

(2) Poslovnik o radu Vijeća objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.

Tajništvo Vijeća

Članak 47.

(1) Stručne, administrativne, računovodstvene i pomoćno-tehničke poslove za Vijeće obavlja tajništvo kojim rukovodi tajnik Vijeća.

(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Prestaje važiti.

(4) Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja važna za organizaciju i rad Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA

Popunjavanje slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika

Članak 48.

(1) Slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika mogu se popunjavati samo u skladu s Planom popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika.

(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu donosi plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika u svim državnim odvjetništvima i dostavlja ga predsjedniku Vijeća i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine bitno izmijene činjenice na temelju kojih je donesen.

(4) Plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika

Članak 49.

(1) Najviše 30 % od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.

(2) Nakon donošenja Plana iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave prvog oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta predviđenih Planom, Vijeće na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv zamjenicima državnih odvjetnika da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugo državno odvjetništvo trajno se mogu premjestiti zamjenici državnih odvjetnika koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine.

(4) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te mišljenje državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traže premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Negativno mišljenje na premještaj kandidata mora se pisano obrazložiti.

(5) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će od nadležnih državnih odvjetnika zatražiti da u daljnjem roku od 30 dana utvrde potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom državnom odvjetništvu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.

Premještaj zamjenika državnih odvjetnika zbog ukidanja ili preustroja državnih odvjetništava

Članak 50.

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja državnog odvjetništva Vijeće će premjestiti državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državno odvjetništvo istog stupnja.

(2) Preustrojem državnog odvjetništva smatra se spajanje, pripajanje i razdvajanje državnog odvjetništva, promjena u mjesnoj nadležnosti te promjena potrebnog broja zamjenika državnih odvjetnika u državnom odvjetništvu sukladno Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika.

(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Imenovanje zamjenika državnih odvjetnika

Članak 51.

(1) Zamjenici državnih odvjetnika imenuju se na način, pod uvjetima i u postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

(2) Za zamjenika državnog odvjetnika može se imenovati hrvatski državljanin koji ima položen pravosudni ispit i ispunjava posebne uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 52.

(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

(2) Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.

(3) Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita odnosno ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 53.

(1) Pri imenovanju zamjenika državnih odvjetnika mora se voditi računa o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama ustavnog zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.

(2) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika, mogu se pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama ustavnog zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.

Članak 54.

Za imenovanje na dužnost zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo zamjenik državnog odvjetnika, osim uvjeta iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, na zadnjem ocjenjivanju prije imenovanja mora biti ocijenjen najmanje ocjenom »uspješno obnaša dužnost«.

Postupak imenovanja zamjenika državnih odvjetnika

Članak 55.

(1) Državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(2) Oglas o popunjavanju slobodnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika imenovanjem Vijeće objavljuje na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika i podatke o svom radu.

(4) Odluku o objavi oglasa o slobodnim mjestima zamjenika državnih odvjetnika, kao i odluku o poništenju oglasa donosi Vijeće.

Članak 56.

(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.

(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika donosi čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu neposredno višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku neposredno višeg suda, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(5) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.

(6) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 56.a

(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(2) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti, kao i njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(4) Vijeće imenuje zamjenike općinskog državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

(6) Za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.

Članak 57.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za zamjenike županijskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka i u skladu sa stavkom 8. ovoga članka. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(7) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(8) Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(9) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za predloženog kandidata koji ne obnaša državnoodvjetničku dužnost.

(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.

(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

Članak 58.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.

(2) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka. Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, kao i sposobnost za komuniciranje, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Kandidati koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a koji nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja i broja bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenike između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.

(6) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(8) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovoga članka donosi Vijeće.

Članak 58.a

Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članaka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona donosi Vijeće.

Članak 59.

(1) Nakon isteka roka za podnošenje prijava na oglas o slobodnom mjestu zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti mišljenje o svim kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika od nadležnih državnih odvjetnika i kolegija. Uz poziv na davanje mišljenja, Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže.

(2) Mišljenje o kandidatima daju:

– za zamjenika općinskog državnog odvjetnika, županijski državni odvjetnik i kolegij županijskog državnog odvjetništva, državni odvjetnik i kolegij općinskog državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika

– za zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, državni odvjetnik i kolegij županijskog državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika

– za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(3) U postupku davanja mišljenja državni odvjetnik državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika zatražit će podatke o kandidatima:

– od predsjednika suda, ako je kandidat već obavljao dužnost suca, sudskog savjetnika ili sudačkog vježbenika

– od drugih državnih tijela i organizacija te pravnih osoba, koje mogu dati podatke relevantne za ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika.

(4) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.

(5) Mišljenja o kandidatima za državnoodvjetničku dužnost izrađuju se u pisanom obliku i sadrže obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika. Uz mišljenje se dostavlja i ocjena obnašanja dužnosti kandidata.

(6) Mišljenja se moraju dostaviti najkasnije u roku od 60 dana od dana kada su zatražena.

Članak 60.

(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.

(4) Ako je protiv odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani zamjenik državnog odvjetnika ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.

(5) Ako zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.

Članak 61.

(1) Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.

(2) Prisega glasi:

»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«.

Članak 62.

Vijeće će na zahtjev Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ili po službenoj dužnosti poništiti odluku o imenovanju ako utvrdi:

– da imenovani zamjenik državnog odvjetnika nije ispunjavao uvjete za imenovanje

– da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima

– da zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga nije ni u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu

– da je do imenovanja došlo zbog kaznenog djela kandidata ili predsjednika ili člana Vijeća.

Prestanak dužnosti i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika

Članak 63.

(1) Zamjeniku državnog odvjetnika državnoodvjetnička dužnost prestaje:

– smrću

– kad navrši 70 godina života

– danom stupanja na dužnost ili službu koje su nespojive s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti sukladno odredbama zakona

– razrješenjem.

(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na temelju obavijesti državnog odvjetništva u kojem je zamjenik državnog odvjetnika obnašao dužnost i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 64.

Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:

1. na vlastiti zahtjev

2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti

3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti

4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost

5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja

7. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

Postupak za razrješenje

Članak 65.

(1) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika može podnijeti državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojemu zamjenik državnog odvjetnika radi, viši državni odvjetnik i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

(2) Zamjenik državnog odvjetnika može postaviti zahtjev za svoje razrješenje putem državnog odvjetnika kojemu je zamjenik.

(3) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti može se temeljiti samo na pravomoćnoj odluci suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili pravomoćnoj odluci nadležnog tijela da su tjelesna ili duševna svojstva zamjenika državnog odvjetnika takva da onemogućuju obavljanje državnoodvjetničke dužnosti. Ako se zamjenik državnog odvjetnika odbije podvrgnuti odgovarajućem liječničkom pregledu, Vijeće će mu naložiti da pristupi odgovarajućim pregledima, a ako on to ne učini, razriješit će ga dužnosti.

Članak 66.

Zamjeniku državnog odvjetnika čije se razrješenje zahtijeva mora se omogućiti da se izjasni o zahtjevu, osim ako nije sam podnio zahtjev za razrješenje.

Članak 67.

(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(2) Protiv odluke o razrješenju zbog razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 68.

Odluku o razrješenju zamjenika državnog odvjetnika na vlastiti zahtjev Vijeće je dužno donijeti u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA

Imenovanje državnih odvjetnika

Članak 69.

(1) Županijski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zamjenika u posebnom državnom odvjetništvu i zamjenika županijskog državnog odvjetnika, koji su najmanje dvije godine obnašali državnoodvjetničku dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika.

(2) Županijskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Članak 70.

(1) Općinski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

(2) Općinskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Članak 71.

(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika najviše dva puta uzastopce.

(2) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti ponovno imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika nakon što su obnašali državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu na koje su prethodno bili imenovani državnim odvjetnicima.

(3) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje teći danom stupanja na dužnost.

(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, nakon isteka mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.

(5) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika iz članka 69. stavka 1. i članka 70. stavka 1. ovoga Zakona imenovani za državnog odvjetnika nižeg državnog odvjetništva imaju pravo na plaću koja je za njih povoljnija.

Članak 72.

Postupak imenovanja županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika Vijeće pokreće najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata državnog odvjetnika odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz drugih zakonom određenih razloga.

Članak 73.

(1) Vijeće objavljuje slobodna mjesta županijskih i općinskih državnih odvjetnika.

(2) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća, a po potrebi i na drugi način.

(3) Oglas iz stavka 2. ovoga članka sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana ni dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje državnog odvjetnika, podatke o svom radu te program rada.

Članak 74.

(1) O kandidatima za županijskog državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a o kandidatima za općinskog državnog odvjetnika od kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Vijeće raspolaže po službenoj dužnosti.

(2) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.

(3) Mišljenja o kandidatima iz stavka 2. ovoga članka daju se u roku od 15 dana i dostavljaju Vijeću.

(4) Pri davanju mišljenja na odgovarajući način će se cijeniti mjerila za ocjenjivanje obnašanja dužnosti, posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke uprave, kao i program rada.

(5) Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka Vijeće će Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dostaviti pribavljena mišljenja i zatražiti njegov prijedlog o kandidatu za državnog odvjetnika.

(6) Odluku o imenovanju Vijeće donosi u roku od 30 dana od primitka prijedloga Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(7) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat, ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.

Članak 75.

(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od dana donošenja.

(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.

Članak 76.

(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik daju prisegu pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.

(2) Prisega glasi:

»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«

Članak 77.

(1) Državni odvjetnik dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a koji ne može biti duži od šest mjeseci.

(2) Ako državni odvjetnik bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da nije imenovan.

Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika

Članak 78.

(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:

1. istekom roka na koji je imenovan

2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti

3. razrješenjem.

(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.

Članak 79.

Državni odvjetnik bit će razriješen:

1. na vlastiti zahtjev

2. ako poslove državnoodvjetničke uprave obavlja protivno propisima

3. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva

4. ako propuštanjem nadzora neposredno krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad

5. ako kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo samostalnosti zamjenika državnog odvjetnika u radu

6. ako ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenog stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka

7. ako svojim ponašanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti

8. ako počini djelo koje odgovara stegovnom djelu

9. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost državnog odvjetnika

10. ako bude ocijenjen ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost

11. ako se u postupku obnavljanja sigurnosne provjere utvrdi postojanje sigurnosne zapreke

12. ako bude privremeno udaljen s dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Članak 80.

Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.

Članak 81.

(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 12. ovoga Zakona.

(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 12. ovoga Zakona, nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.

(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.

(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna objašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.

Članak 82.

(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 12. ovoga Zakona.

(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 12. ovoga Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.

(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 83.

(1) Razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je imenovan za zamjenika državnog odvjetnika.

(2) Ako je državni odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka razriješen zbog počinjenja djela koje odgovara stegovnom djelu, protiv njega će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Vijeću podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

Članak 84.

Ako državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastit će zamjenika državnog odvjetnika u tom ili drugom državnom odvjetništvu da obavlja poslove državnog odvjetnika do imenovanja novog državnog odvjetnika.

STEGOVNI POSTUPAK

Stegovna djela

Članak 85.

(1) Zamjenik državnog odvjetnika odgovara za počinjena stegovna djela.

(2) Stegovna djela jesu:

1. zlouporaba dužnosti

2. neopravdano neobavljanje ili neuredno obavljanje državnoodvjetničke dužnosti

3. obavljanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih s državnoodvjetničkom dužnošću

4. obavljanje svake druge djelatnosti bez odobrenja Vijeća

5. izazivanje poremećaja u radu državnog odvjetništva koji znatno utječu na djelovanje državnog odvjetništva

6. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti

7. ponašanje ili postupanje suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti

8. nepodnošenje izvješća o imovini, neistinito prikazivanje podataka u izvješću o imovini ili podnošenje nepotpunog izvješća o imovini

9. povreda propisa o zaštiti osobnih podataka.

(3) Stegovno djelo zlouporabe dužnosti postoji ako je zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova namjerno prouzrokovao štetu ili neku osobu stavio u povoljniji položaj odnosno nepovoljniji položaj od onog koji bi joj s obzirom na okolnosti pripadao, a nisu ostvarena obilježja kaznenog djela.

(4) Smatrat će se da zamjenik državnog odvjetnika neopravdano ne obavlja državnoodvjetničku dužnost ako:

– bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ne postupa u zakonskim rokovima, rokovima određenim propisima ili odlukama donesenim na temelju zakona

– bez opravdanog razloga ne postupi u zakonskom roku, roku određenom propisom ili odlukom donesenom na temelju zakona, što je kao posljedicu imalo ili moglo imati onemogućavanje ostvarivanja zakonskih zadaća državnog odvjetništva.

(5) Neurednim obavljanjem dužnosti smatra se osobito:

– postupanje suprotno općoj uputi, obveznoj uputi ili nalogu, bez opravdanog razloga

– neučinkovito vođenje istrage bez opravdanog razloga ili propuštanje izvještavanja čelnika državnog odvjetništva da istragu nije završio u zakonskom roku

– ocjena »nezadovoljavajuće obnaša dužnosti«

– ako je broj riješenih predmeta i poduzetih radnji u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga manji od 80% prosjeka državnog odvjetništva u kojem obnaša dužnost.

Stegovne kazne

Članak 86.

(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

1. ukor

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca

3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci

4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do 12 mjeseci

5. razrješenje od dužnosti.

(2) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno da će zamjenik državnog odvjetnika u daljnjem obnašanju državnoodvjetničke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.

(3) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako stegovno kažnjeni zamjenik državnog odvjetnika u vremenu provjeravanja, koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine, počini jedno ili više stegovnih djela.

(4) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

(5) Pri izricanju kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, prijašnji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika te druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

(6) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se propisuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.

(7) O izrečenoj kazni bez odgode se obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

(8) Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.

Članak 87.

(1) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu ukora ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(2) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo novčanu kaznu ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.

(3) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu razrješenja od dužnosti ne može biti imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u roku od osam godina od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.

Članak 88.

(1) Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa istekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela.

(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.

(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.

(4) Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon četiri godine.

Stegovni postupak

Članak 89.

(1) U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Vijeće.

(3) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

Članak 90.

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela mogu podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.

(4) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, Vijeće s liste zamjenika županijskog državnog odvjetnika i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koju sastavlja početkom svake kalendarske godine, određuje jednog ili više zamjenika radi provođenja te radnje.

(5) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide ili pribaviti dodatne podatke, Vijeće će njihovo pribavljanje naložiti podnositelju zahtjeva uz određivanje roka ili će ih samo pribaviti.

(6) Zamjenici državnih odvjetnika koji su određeni za provođenje izvida dužni su izvršiti nalog ili zahtjev Vijeća.

Članak 91.

(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.

(2) Nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj te da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.

(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i kada je očigledno da izbjegava doći na ročište.

(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnje u počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.

(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.

Članak 92.

(1) Ako ovlašteni predlagatelj u zahtjevu predloži izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti i zahtijeva privremeno udaljenje, Vijeće će bez odgode odlučiti o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti.

(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je žalba koja ne odgađa izvršenje odluke.

Članak 93.

(1) Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako ovlašteni podnositelj izvan rasprave izmijeni ili dopuni zahtjev, Vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu.

(2) Na raspravu će se pozvati ovlašteni podnositelj zahtjeva, zamjenik državnog odvjetnika i njegov branitelj.

(3) Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.

Članak 94.

(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili po branitelju kojega izabere.

(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.

(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.

(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.

Članak 95.

(1) Protiv odluke kojom je utvrđena njegova stegovna odgovornost zamjenik državnog odvjetnika ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke.

(2) Žalba se podnosi Vijeću u roku od osam dana od dana primitka odluke, a o njoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske na nejavnoj sjednici u vijeću koje čine tri suca.

(3) Odluku o žalbi sud je dužan donijeti u roku od 30 dana od primitka spisa sa žalbom.

(4) Svojom odlukom Vrhovni sud Republike Hrvatske može:

– odbaciti žalbu kao nedopuštenu ili nepravodobnu

– odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku Vijeća

– prihvatiti žalbu i preinačiti odluku Vijeća u odluci o stegovnoj kazni ili ukinuti odluku Vijeća i predmet vratiti na ponovni postupak.

Članak 96.

(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se propisuje kazneni postupak, a koje se odnose na postupak za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) U stegovnom postupku ne primjenjuju se odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima iz zakona kojim se propisuje kazneni postupak, osim odredbi o obnovi postupka.

Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti

Članak 97.

(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina ili dok se nalazi u istražnom zatvoru

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti

– ako vijeće u stegovnom postupku izrekne stegovnu kaznu razrješenje, a zamjenik kojem je izrečena kazna podnese žalbu na tu odluku.

(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća

– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja

– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.

(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.

Članak 98.

(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, a nakon isteka toga roka može ga Vijeće iz opravdanih razloga na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana.

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja od dužnosti zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na jednu polovinu plaće.

(3) Ako Vijeće u stegovnom postupku donese oslobađajuću odluku, danom njezine pravomoćnosti prestaje važiti odluka Vijeća o privremenom udaljenju.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka ili ako je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti.

Članak 99.

(1) Svaka odluka kojom se odlučuje o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena.

(2) Protiv odluke Vijeća kojom se odlučuje o privremenom udaljenju donesene u stegovnom postupku dopuštena je žalba, koja se podnosi u roku od osam dana. O žalbi odlučuje sudac pojedinac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku od osam dana.

(3) Protiv ostalih odluka o privremenom udaljenju žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

IZVJEŠĆA O IMOVINI DRŽAVNIH ODVJETNIKA I ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA

Članak 100.

(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovoga članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

(3) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak.

Članak 101.

(1) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

– pokretninama veće vrijednosti

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata

– novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

Članak 102.

(1) Izvješće o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika podnosi se u elektroničkom obliku.

(2) Sadržaj obrasca izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, način njegova podnošenja i sadržaj podataka o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji se objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća uređuje Vijeće pravilima.

(3) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika objavljuju se radi osiguranja dostupnosti i jačanja povjerenja javnosti te jačanja integriteta, transparentnosti i sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.

(4) Na obradu i objavu osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

Članak 103.

(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te kontrolira podatke o njegovoj imovini.

(2) Nakon prvog primitka izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.

(4) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.

(5) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost i državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetnika radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

(6) Ako se iz očitovanja državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.

Sredstva za rad Državnoodvjetničkog vijeća

Članak 104.

(1) Za rad Vijeća osiguravaju se posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(2) Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredstava iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.

Članak 105.

(1) Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

(2) Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 106.

Svi postupci pred Vijećem u tijeku provest će se i dovršiti prema odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.).

Članak 107.

Ograničenje mandata iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se na sve osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile državni odvjetnici.

Članak 108.

Ocjene obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koje su se temeljile na propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona za potrebe provedbe postupaka sukladno ovom Zakonu uskladit će se s ocjenama obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika prema zakonu kojim se propisuje djelokrug, ustrojstvo i nadležnost državnog odvjetništva na temelju posebne upute Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Članak 109.

(1) Poslovnik o radu kandidacijskih odbora iz članka 10. te posebnu uputu iz članka 108. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Propise iz članka 34., članka 41., članka 46., članka 47., članka 56., članka 58. i članka 102. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članka 105. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 110.

Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika dužni su podnijeti izvješća o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od donošenja pravila iz članka 102. ovoga Zakona.

Članak 111.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.