Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe vijeća (EU) 2017/1939 od 12. Listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja ("EPPO"), s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe vijeća (EU) 2017/1939 od 12. Listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja ("EPPO"), s Konačnim prijedlogom zakona, podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. svibnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim se izmjenama Zakona u slučaju sukoba nadležnosti između Državnog odvjetništva i EPPO-a uvodi promjena prema kojoj bi o takvom sukobu odlučivao Visoki kazneni sud, s mogućnošću žalbe Vrhovnom sudu, umjesto da odluku donosi glavni državni odvjetnik, bez mogućnosti žalbe, što je trenutno na snazi.

Predložena izmjena Zakona, prema kojoj bi o sukobu nadležnosti između Državnog odvjetništva i EPPO-a odlučivao Visoki kazneni sud s mogućnošću žalbe Vrhovnom sudu, ima nekoliko ključnih implikacija:

-  Prenošenje ovlasti odlučivanja o sukobu nadležnosti s glavnog državnog odvjetnika na Visoki kazneni sud osigurava veću nepristranost u odlučivanju, jer Visoki kazneni sud nije strana u postupku.

- Ovakva promjena može potaknuti bolju suradnju između nacionalnih tijela i EPPO-a, jer se uklanja mogućnost percepcije da Glavni državni odvjetnik može favorizirati svoje osobne, grupne ili stranačke interese na štetu interesa Republike Hrvatske i EU.

- Visoki kazneni sud, kao specijalizirano tijelo, može brže i stručnije rješavati pitanja sukoba nadležnosti, što može dovesti do bržeg procesuiranja slučajeva i smanjenja pravosudnih zaostataka.

- Ova izmjena može doprinijeti učinkovitijoj borbi protiv korupcije i financijskog kriminala jer omogućava EPPO-u da djeluje s većom autonomijom i sigurnošću da će se pitanja nadležnosti rješavati nepristrano i pravovremeno.

- Povjerenje javnosti u pravosudni sustav ključno je za očuvanje pravne države.

Donošenje zakona koji osigurava nepristranost i transparentnost u odlučivanju o  nadležnostima može značajno povećati povjerenje građana u pravosudne institucije. Ovo povjerenje je ključni faktor za učinkovitost i legitimitet pravosudnog sustava te za jačanje osjećaja pravne sigurnosti među građanima.“

Prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. svibnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Zakonom se predlaže brisanje članka 307a. kojim se ozbiljno „ugrožavaju temelji vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije“.

Kao posljedice koje će proisteći donošenjem izmjene napominje se „otvaranje prostora za slobodan i neometan rad medija i novinara koji će moći, bez straha od nepotrebnih ispitivanja i istraga, obavljati svoj posao čuvara demokracije.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 21. svibnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Ovim prijedlogom zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se promjena modela usklađivanja mirovina. Predlagatelji drže da postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv.

„Jedno od najjednostavnijih rješenja je da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

U slučaju da je veći indeks potrošačkih cijena novim modelom usklađivanja će se postići 100%- tna zaštita kupovne moći umirovljenika (0-ta stopa realnih mirovina), a s obzirom da je opći indeks rasta bruto plaća u tom slučaju manji, usklađivanjem će se popraviti indikator ,,udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći“.

U slučaju da je veći indeks prosječne bruto plaće novi model usklađivanja će postići očuvanje postojećeg udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a s obzirom da je indeks potrošačkih cijena manji usklađivanjem će se popraviti kupovna moć mirovina (raste realna vrijednost mirovina).“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator