Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine u svrhu daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu prenošenja Direktive (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556).

Direktivom (EU) 2022/2556 donose se izmjene koje su potrebne radi pravne jasnoće i dosljednosti u vezi s raznim zahtjevima u pogledu digitalne operativne otpornosti koje primjenjuju financijski subjekti koji imaju odobrenje za rad i nad kojima se provodi nadzor u skladu s navedenim direktivama, a koji su potrebni pri obavljanju njihovih djelatnosti i pri pružanju usluga, čime se jamči neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga je Direktivu (EU) 2022/2556 potrebno implementirati u odredbe važećeg Zakona.

Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 302, 17. 11. 2009.), a kako je izmijenjena Direktivom 2014/91/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u pogledu poslova depozitara, politika nagrađivanja i sankcija (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2009/65/EZ), koja je prenesena u važeći Zakon, omogućava državama članicama da odrede subjekte koji uz središnje banke i kreditne institucije koje imaju sjedište ili podružnicu u matičnoj državi članici UCITS fonda mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda osnovanog na njenom teritoriju.

Republika Hrvatska do sada nije iskoristila mogućnost određivanja i drugih subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda te su poslove depozitara UCITS fonda mogle obavljati samo kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucije iz trećih država kojima je odobrenje za rad izdala Hrvatska narodna banka.

Omogućavanje investicijskim društvima da obavljaju poslove depozitara UCITS fonda u skladu je s prethodno navedenim rješenjima regulatornog okvira Europske unije kao i Izvješćem Europske komisije o procjeni učinka Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 302, 17. 11. 2009.) (u daljnjem tekstu: UCITS Direktiva), u pogledu funkcija depozitara, politika remuneracija i sankcija iz 2012. godine u kojem se navodi da su upravo kreditne institucije i investicijska društva institucije podobne za obavljanje poslova depozitara za UCITS fondove.

U svrhu utvrđivanja prikladnih zakonskih izmjena u dijelu koji se odnosi na subjekte koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda, pregledani su dostupni podaci o subjektima koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fondova u drugim državama članicama. Usporedba je obuhvatila podatke koji se odnose na zakonodavni okvir 13 drugih država članica te je utvrđeno da njih devet obavljanje poslova depozitara uz kreditne institucije omogućavaju i investicijskim društvima iz Europske unije.

Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona predlaže se omogućiti investicijskim društvima koja su osnovana u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a imaju podružnicu u Republici Hrvatskoj obavljanje poslova depozitara UCITS fonda. Kako bi se osigurala zaštita ulagatelja UCITS fondova koji su najvećim dijelom mali ulagatelji predlaže se propisati nove odredbe kojima se uređuje izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu za obavljanje poslova depozitara, podnošenje zahtjeva za takvo odobrenje, sadržaj zahtjeva te postupanje po tom zahtjevu kao i ovlast Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) da te odredbe dodatno razradi podzakonskim aktom. Nadalje, predlaže se propisati odredbe kojima će se definirati rokovi za odlučivanje o zahtjevu te razlozi za odbijanje zahtjeva odnosno ukidanje odobrenja Agencije.

Nadalje, dodaju se nove odredbe o minimalnim organizacijskim i tehničkim zahtjevima iz članka 23. stavka 2. podstavka 2. UCITS Direktive, koje se uz odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/438 od 17. prosinca 2015. o dopuni Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o obvezama depozitara (Tekst značajan za EGP) (SL L 78, 24. 3. 2016.) te ostale odredbe iz važećeg Zakona i podzakonskih akata, primjenjuju na investicijska društva kada obavljaju poslove depozitara.

Predloženim izmjenama uređuju se i okolnosti kada izdano odobrenje za izbor depozitara za UCITS fond prestaje važiti, na način da se dodaju okolnosti koje su specifične za investicijska društva kada obavljaju poslove depozitara.

Također, u dosadašnjoj primjeni važećeg Zakona uočene su određene nedorečenosti, kao i mogućnosti poboljšanja, zbog čega je potrebno izmijeniti i dopuniti važeći Zakon, u cilju unaprjeđenja funkcioniranja subjekata na tržištu kapitala i zaštite ulagatelja UCITS fondova.

Predlažu se izmjene odredbi o prestanku važenja i ukidanju odobrenja za rad na način da se iste usklađuju s odredbama drugih propisa kojima se uređuje tržište kapitala. Pri tome se razlikuju situacije u kojima odobrenje za rad prestaje važiti po zakonu od situacija u kojima Agencija rješenjem ukida zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad. Nadalje, kao razlog za ukidanje odobrenja za rad potrebno je dodati situaciju kada društvo za upravljanje donese odluku o dobrovoljnom obavljanju djelatnosti te kada društvo za upravljanje nema fondova pod upravljanjem u trenutku donošenja odluke o prestanku obavljanja djelatnosti.

Kako bi se osiguralo da Agencija uvijek raspolaže ažurnim podacima o poslovima koje društvo za upravljanje obavlja samostalno kao i one koje je delegiralo na treće strane, predlaže se propisivanje obveze društvu za upravljanje da bez odgode obavijesti Agenciju o prestanku delegiranja poslova.

Ostalim predloženim izmjenama dorađuju se i pojašnjavaju odredbe kojima se propisuje preuzimanje upravljanja UCITS fondom, prijenos poslova upravljanja, dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti i postupak osnivanja podfondova krovnog fonda.

Također, predlaže se uvođenje obveze za upravu društva za upravljanje da nadzornom odboru bez odgode dostavi dopunu zapisnika o provedenom nadzoru, a kako bi nadzorni odbor mogao ispuniti svoju zakonsku obvezu davanja mišljenja na nalaze Agencije u postupcima nadzora.

Predlaže se propisivanje posebnih nadzornih mjera koje Agencija može izreći depozitaru, koje su potrebne radi popunjavanja pravne praznine u dijelu posebnih nadzornih mjera koje se mogu izreći depozitaru, a radi osiguravanja učinkovitog ostvarenja svrhe nadzora nad depozitarom i osiguravanja adekvatne razine zaštite ulagatelja.

Na 3. sjednici, 25. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator