Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.

Zakon o osiguranju u potpunosti je usklađen s Direktivom 2009/138/EZ od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i Direktivom (EU) 2016/97 od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja, ali kako su u međuvremenu ove direktive izmijenjene Direktivom (EU) 2023/2864, ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije prenošenjem u Zakon odredbi Direktive (EU) 2023/2864 u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu Solventnost II i Direktivu (EU) 2016/97.

''Cilj ovih akata je dodatno integrirati financijske usluge i tržišta kapitala Europske unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima uspostavljanjem jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (ESAP). Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Jedna pristupna točka omogućila bi trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala.

U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.

Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.''

Konačnim prijedlogom zakona propisuje se obveza društava za osiguranje, kada javno objavljuju određene informacije, iste dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kako bi bile dostupne na ESAP-u, s tim da moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve te je istodobno propisana i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.

Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.

Zakon o financijskim konglomeratima u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije. Dopune se donose prvenstveno radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije. U tom smislu potrebno je prenijeti odredbe Direktive (EU) 2023/2864 od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu 2002/87/EZ od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.

''Cilj ovih akata je dodatno integrirati financijske usluge i tržišta kapitala Europske unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima uspostavljanjem jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (ESAP). Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Jedna pristupna točka omogućila bi trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala.

U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.

Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.''

Konačnim prijedlogom propisuje se obveza reguliranog subjekta da kad javno objavljuje određene informacije, da istodobno te informacije dostavi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga  kako bi bile dostupne na ESAP-u, s tim da moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve te je istodobno propisana i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.

Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području pokrivenih obveznica, odnosno Direktivom (EU) 2019/2162 od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica. Ovim Konačnim prijedlogom nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za pokrivene obveznice s pravnom stečevinom Europske unije. U Konačni prijedlog zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu (EU) 2019/2162.

''Cilj ovih akata je dodatno integrirati financijske usluge i tržišta kapitala Europske unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima uspostavljanjem jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (ESAP). Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Jedna pristupna točka omogućila bi trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala.

U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.

Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.''

Konačnim  prijedlogom propisuje se obveza kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica da kad javno objavljuje određene informacije, da istodobno te informacije dostavi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kako bi bile dostupne na ESAP-u, s tim da moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve te je istodobno propisana i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.

Zakon o preuzimanju dioničkih društava u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom (EU) 2004/25/EZ od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje. Konačnim prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije. U Konačni prijedlog zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu (EU) 2004/25.

''Cilj ovih akata je dodatno integrirati financijske usluge i tržišta kapitala Europske unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima uspostavljanjem jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (ESAP). Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Jedna pristupna točka omogućila bi trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala.

U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.

Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.''

Konačnim prijedlogom propisuje se obveza trgovačkog društva, da kad javno objavljuje određene informacije, da istodobno te informacije dostavi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kako bi bile dostupne na ESAP-u, s tim da moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve te je istodobno propisana i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.

''Nadalje, mijenja se članak kojim se uređuje isključenje prava glasa, a radi pojašnjenja već postojećeg stanja prema kojem ponuditelj i osobe koje s njim djeluju zajednički (u slučaju kad nakon nastupanja obveze objavljivanja ponude nisu objavili obavijest iz članka 11. važećeg Zakona) ne mogu ostvarivati pravo glasa iz svih dionica ciljnog društva koje drže od dana pravomoćnosti rješenja Hanfe kojim se utvrđuje nastanak obveze objavljivanja ponude za preuzimanje pa do dana isplate i prijenosa dionica pohranjenih u ponudi za preuzimanje. U svrhu zaštite dioničara pojašnjava se da se pod pojmom novac, novčana naknada ili novčana sredstva u smislu ovoga Zakona ne podrazumijeva (odnosno isključuje se) kriptoimovina. Uvodi se mogućnost da prihvat ponude za preuzimanje kao i opoziv prihvata ponude za preuzimanje, osim u pisanom obliku, bude izjavljen i u digitalnom obliku.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator