Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe

Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe podnio je Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 26. siječnja 2024. godine.

Kako se ističe u Prijedlogu zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe „u Hrvatskoj je izražen trend starenja stanovništva te povećanja broja umirovljenika za koji se osnovano može pretpostaviti da će se nastaviti. Demografske projekcije predviđale su da će u Hrvatskoj do 2031. godine udio starijeg stanovništva iznositi 21,8%, a Popis stanovništva iz 2021. otkrio je da smo deset godina prije predviđenoga prestigli taj postotak te udio starijih već sada iznosi 22,45%. S jednim od najvećih udjela starijeg stanovništva u Europi, Hrvatska se svrstava među zemlje u svijetu s najstarijim stanovništvom. Prema podacima UN-a za 2020. veći udio stanovništva 65+ od Hrvatske imali su samo Japan, Italija, Portugal i Finska.

U Republici Hrvatskoj je u siječnju 2024., prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo 1 226 239 umirovljenika, tako da je svaki treći građanin Hrvatske u mirovini. U sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je 1 658 116 osiguranika, što znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,35 osiguranika.

Umirovljenici i starije osobe zbog svoga nepovoljnog socioekonomskog položaja i zdravstvenog stanja lako mogu postati žrtve ugrožavanja i kršenja mnogih prava koja su im zajamčena međunarodnim instrumentima i nacionalnim propisima.

U izvješćima pučke pravobraniteljice iz godine u godinu ističu se poteškoće u ostvarivanju prava i podmirenju osnovnih životnih potreba kao i nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite s obzirom na imovno stanje i prebivalište.

Zbog brojnosti i dobi pritužitelja te težine problema specijalizirani ombudsman nameće se kao potrebna institucija i rješenje.

Kako je za očekivati da će se broj starijih građana povećavati, lako je pretpostaviti da će se i u većem broju susretati s problemima u ostvarivanju svojih prava. S ciljem više razine zaštite ove velike i socijalno osjetljive skupine građana, predlažemo osnivanje pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe i uređivanje ove problematike posebnim zakonom.

Ovim Zakonom treba urediti:

- ustrojavanje samostalnog i neovisnog tijela koje kao opunomoćenik Hrvatskoga sabora promiče i štiti prava umirovljenika i starijih osoba zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i sporazumima, te zakonskim i drugim propisima Republike Hrvatske;

- uvjete za izbor i razrješenje pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe i njegovih zamjenika;

- djelokrug i način rada pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, način izvješćivanja Hrvatskoga sabora, javnosti i mjerodavnih upravnih tijela i tijela s javnim ovlastima;

- ovlasti pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe;

- stručnu službu pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, te

- druga pitanja od značaja za rad pravobranitelja za umirovljenike i starije.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine.

Značajnije razlike u odnosu na prvotni prijedlog Zakona koje su posljedica izmjena učinjenih od strane predlagatelja odnose se na sljedeće:

- dorađen je članak 6. Konačnog prijedloga zakona u dijelu pristupanja revizorskom ispitu na način da se uvjet od četiri godine radnog iskustva koje kandidat mora imati u obavljaju zakonske revizije utvrđuje kao ekvivalent staža mirovinskog osiguranja ostvarenog u trajanju od četiri godine

- članci 6. i 7. Konačnog prijedloga zakona dorađeni su kako bi se uskladila terminologija sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.)

- članci 8. i 9. Konačnog prijedloga zakona dorađeni su u dijelu u kojem se propisuje proporcionalno smanjenje broja sati stalnog stručnog usavršavanja radi jasnoće u načinu računanja i određivanja broja mjeseci u kojima se proporcionalno smanjuju sati stalnog stručnog usavršavanja

- dorađen je članak 10. Konačnog prijedloga zakona na način da je propisano kako ovlašteni revizor kojemu je određen rok u kojem ne može ponovo zatražiti izdavanje odobrenja za rad podnosi prijavu za polaganje posebnog ispita po isteku tog roka

- dorađen je članak 21. Konačnog prijedloga zakona na način da se u članak 40. važećeg Zakona dodaje novi stavak kojim se precizira raskid ugovora u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa čije je poslovanje uređeno posebnim propisima, ako je tako propisano tim posebnim propisom ili je tako naložilo nadzorno tijelo ovlašteno za nadzor njihova poslovanja

- u člancima 23. i 27. Konačnog prijedloga zakona iznosi u euru zaokruženi su na cijeli broj radi jednostavnosti primjene u praksi - dorađen je članak 32. Konačnog prijedloga zakona radi pojašnjenja da nadzoru osim osiguranja kvalitete rada podliježe i kvaliteta rada ovlaštenog revizora 39

- u članku 40. Konačnog prijedloga zakona ispravljena su pozivanja u prekršajnim odredbama te su dodani novi prekršaji na način da su se u članku 116. stavku 1. dodale nove točke 5., 6., 7. i 14. te u članku 116. stavku 2. nove točke 3., 4., 5., 9. i 14.

- u članku 46. stavku 3. Konačnog prijedloga zakona dorađena je prijelazna odredba na način da se ista primjenjuje na obveznike zakonske revizije kojima je poslovna godina započela tijekom 2023. godine, a nije završila prije stupanja na snagu Konačnog prijedloga zakona.

- u članku 47. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona skraćen je rok za usklađivanje Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.) i Pravilnika o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti („Narodne novine“, broj 59/19.) sa 12 na šest mjeseci od dana stupanja na snagu Konačnog prijedloga zakona.

- u članku 47. stavku 2. Konačnog prijedloga zakona utvrđeno je da je radi stupanja na snagu Konačnog prijedloga zakona potrebno izmijeniti Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu („Narodne novine“, br. 27/19. i 51/21.) i Pravilnik o vođenju registra („Narodne novine“, broj 44/19.) u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Konačnog prijedloga zakona.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine.

Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora uputio je predlagatelju primjedbe na tekst Prijedloga zakona koje se odnose na nomotehničku doradu u izričaju, a koje je predlagatelj prihvatio.

Na prijedlog predlagatelja iza članka 1. dodan je novi članak 2. (prethodni članak 2. je sada članak 3.) kojim se mijenja članak 17. važećeg Zakona, na način da se iza stavka 3. dodaje stavak 4., kojim se uređuje pravo na civilnu odjeću za ovlaštene carinske službenike koji obavljaju carinske poslove primjenom carinskih ovlasti, isključivo u civilnoj odjeći.

Ujedno navedenim člankom propisano je da će radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi odoru, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe odore, zatim poslove koje carinski službenici imaju pravo obavljati isključivo u civilnoj odjeći te način i uvjete za ostvarivanje prava na civilnu odjeću pravilnikom propisati će ministar financija.

Nadalje, s obzirom na navedenu izmjenu u odnosu na dodavanje članka 2. promijenjen je redoslijed prijelaznih i završnih odredbi, te je uz određene izmjene i dopune od strane predlagatelja, izvršena potrebna renumeracija članaka u cilju postizanja veće jasnoće primjene pojedinih odredbi.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator