Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2024. godine s ciljem da se osigura veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrza pojedinačni ispravni postupci i poveća broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja reforme zemljišnih knjiga i katastra, u Prijedlogu zakona se navodi kako slijedi:

„Nacrtom prijedloga zakona precizirane su odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga (ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava) u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga koja se nalazi u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću planirana je tijekom 2024., a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA Projekt) koji se financira putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u Republici Hrvatskoj. Ručno vođene zemljišne knjige će se prije pohrane u pismohranu skenirati te je trenutno provedeno skeniranje u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u Republici Hrvatskoj. U okviru projekta Svjetske banke provest će se skeniranje i za preostalih sedam zemljišnoknjižnih odjela. Zbirke ispava se prije pohrane u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske neće skenirati već će se iste skenirati na zahtjev sudova i stranaka.

Nacrtom prijedloga zakona dorađene su i postojeće odredbe o tijelima koje imaju pravo na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Tako je krug ograničen na tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka te Ministarstvo financija, Porezna uprava, Hrvatski zavod za socijalni rad, te su dodatna upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnici i javni bilježnici neposredno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu tako da je propisano da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Navedena pretpostavka je do sada bila propisana kao posebna pretpostavka što je stvaralo poteškoće u praksi oko načina opravdanja predbilježbe upisa.

Precizirana je odredba o obvezatnosti podnošenja prijedloga za upis i podnesaka od strane javnog bilježnika, prema kojoj javni bilježnik na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, neovisno radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekom drugom podnesku. Obzirom na obvezanost podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem uređeno je i postupanje s tajnim ispravama odnosno odlukama koje su temelj za upis u zemljišnu knjigu.

Nadalje, Nacrtom prijedloga zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Uređeno je da se pojedinačni ispravni postupak može provesti samo glede jednog zemljišnoknjižnog uloška osim isključivo kada je potrebno provesti prijavni list za zemljišnu knjigu u više zemljišnoknjižnih uložaka, čime se na taj postupak primjenjuju opća pravila za podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu. Nadalje, predviđeno je da će sud održati raspravu samo ako smatra da je to potrebno, a koja rasprava za ispravak mora se održati u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora.

Nadalje, ponovno su izmijenjeni i kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP), a kako bi se ostvarili rezultati reformske mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. i to jedne od reformskih mjera C2.5.R1. Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, odnosno kako bi se zaključno s 2026. osiguralo 60% svih katastarskih čestica u BZP-u, a u daljnjem razdoblju i 100% svih katastarskih čestica u BZP.

Uvedena je mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke, a kojim se omogućuje usklađenje i uspostava BZPa, u slučajevima kada je cca 90% katastarske općine usklađeno, pa će se postupak obnove zemljišne knjige provesti za preostalih 10%, čime se ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP.

Osim navedenoga, dorada zakona je potrebna i radi usklađivanja s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na način da je u cjelokupnom tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamijenjena je riječju „prevođenje“, jer se radi o jedinstvenom postupku koji provode zajednički nadležni sudovi i Državna geodetska uprava.“

Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku radi usklađivanja s Uredbom (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., u daljnjem tekstu: Uredba MiCA).

Uredba MiCA u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama dok se u konkretnom slučaju radi o Prijedlogu zakona kojim se osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe MiCA. Predlaže se donošenje Prijedloga zakona po hitnom postupku u cilju pravovremenog uređenja hrvatskog regulatornog okvira za tržište kriptoimovine u Republici Hrvatskoj imajući u vidu obveze transponiranja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo i primjenu određenih odredbi Uredbe MiCA već od 30. lipnja2024.

Prijedlog zakona u kratkim crticama daje ocjenu trenutnog stanja vezano uz kriptoimovinu gdje ističe da „Republika Hrvatska trenutno nema nacionalni okvir za izdavanje kriptoimovine, koja nije financijski instrument u kontekstu Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“,br. 65/18., 17/20., 83/21. i 151/22.), niti za pružanje usluga vezano za izdavanje kriptoimovine.

Na poslovanje s kriptoimovinom i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom koja se ne kvalificira kao financijski instrument trenutno se primjenjuju samo opća pravila koja se odnose na ugovorne odnose iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.) te odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17., 39/19. i 151/22.).

Uredba MiCA stupila je na snagu 29. lipnja 2023. s odgođenom primjenom odredbi o tokenima e-novca (eng. EMT Electronic money tokens) i tokenima vezanima uz imovinu (eng. ART Asset referenced tokens), koje će se primjenjivati od 30. lipnja 2024., te odgodom odredbi koje se odnose na izdavanje ostalih vrsta kriptoimovine te na pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom koje će biti u primjeni od 30. prosinca 2024.

Uredba MiCA uspostavlja režim za regulaciju i nadzor nad izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom u Europskoj uniji. Uredba MiCA kriptoimovinu definira kao digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije.

Uredba MiCA između ostalog uređuje:

- zahtjeve u smislu transparentnosti i objavljivanja za izdavanje, javnu ponudu i uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformu za trgovanje kriptoimovinom („uvrštenje za trgovanje“)

- zahtjeve za odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja tokena e-novca, kao i za njihovo poslovanje, organizaciju i upravljačka tijela, zahtjeve za zaštitu imateljâ kriptoimovine pri izdavanju, javnoj ponudi i uvrštenju za trgovanje

- zahtjeve za zaštitu klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

- mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem u vezi s kriptoimovinom kako bi se osigurao integritet tržišta kriptoimovine.“

Kako se navodi dalje u prijedlogu, Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Zakona uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije na način da se omogući provedba odredbi Uredbe MiCA te se pritom Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dodjeljuju ovlasti potrebne za izvršavanje zadaća na temelju Uredbe MiCA u odnosu na izdavatelje kriptoimovine i pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu. To uključuje izdavanje odobrenja za izdavanje određenih vrsta kriptovimovine, odobravanje „bijele knjige“ za određene vrste kriptoimovine, izdavanje odobrenja za rad za CASP-ove, nadzor nad pridržavanjem odredbi Uredbe MiCA te sankcije za kršenje odredbi Uredbe MiCA.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„S obzirom na kašnjenje u izradi aplikativnog rješenja za Centralizirani sustav za zapošljavanje, potrebu osiguranja administrativnih kapaciteta te provedbu edukacija za službenike državnih tijela koji će raditi u navedenom sustavu, ispunjenja tehničkih preduvjeta za provedbu novog načina zapošljavanja i nemogućnost zapošljavanja izvan Centraliziranog sustava za zapošljavanje nakon stupanja na snagu odredaba o javnom natječaju (1. srpnja2024.), potrebno je produžiti rok za primjenu dosadašnjih propisa o zapošljavanju u prijelaznom razdoblju.

Stoga se predlaže produženje primjene dosadašnjih propisa koji se odnose na postupak i raspisivanje javnog natječaja i oglasa za prijam u državnu službu na određeno vrijeme, zapošljavanje namještenika u prijelaznom razdoblju do 1. studenoga 2024.

Također, predlaže se mogućnost prijave na interni oglas, pored državnih službenika (kako je propisano važećim Zakonom), službenika upravnih tijela jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave i službenika javnih službi, koji ispunjavaju formalne uvjete za raspored na radno mjesto. Na taj način osigurava se mobilnost službenika u javnoj upravi.

Pored toga, predlaže se u prijelaznom razdoblju - od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. siječnja 2026., kada to zahtijevaju potrebe službe, mogućnost premještaja službenika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno službenika izjavne službe na radno mjesto u državnoj službi za koje ispunjava propisane uvjete.

Predlaže se također propisati mogućnost privremenog premještaja službenika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili javne službe u državnu službu, u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju potrebe službe. Također, državni službenik može biti premješten u drugo državno tijelo, upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu pod istim uvjetima.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Novi informator