Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

GLAVA I.
UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom propisuju mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca, odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma s ciljem sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma.

Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)

2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba:

1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)

2. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309, 25. 11. 2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005)

3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108).

Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma

Članak 3.

(1) Pranjem novca smatra se:

1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe

2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti

3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili

4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.

(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.

(3) Financiranjem terorizma smatra se:

1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam

2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.

(5) Terorist je fizička osoba koja:

1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno

2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela

3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela

4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.

(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:

1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno

2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima

3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela

4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.

(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

Značenje pojedinih pojmova

Članak 4.

Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala

2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava

3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora

4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac

5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru

7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji

8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske

9) financijsko-obavještajna jedinica jest:

a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)

b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)

10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica

11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005

12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja

13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje

14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a

16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste

17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke

18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika

19) korespondentnim odnosom smatra se:

a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja

b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava

20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji

21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima

22) kvalificirani certifikat:

a) za elektronički potpis jest certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Uredbe (EU) 910/2014

b) za elektronički pečat jest certifikat za elektronički pečat koji izdaje kvalificirani pružatelj usluge povjerenja i koji ispunjava zahtjeve određene u Prilogu III. Uredbe (EU) 910/2014

23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, a koja je zadužena za koordinaciju i provođenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini

25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija

26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti

27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom

28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge

29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima

30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava

31) poslovni odnos jest:

a) poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika

b) odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku

c) registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno ovom Zakonu

32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa

33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca

34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je izdala Stručna skupina za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini

35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847

36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:

a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba

b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe

c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja

d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja

e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima

37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

38) Registar stvarnih vlasnika jest središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar)

39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe

40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:

a) gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja

b) uložena sredstva kod obveznika

c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente

d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima

e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava

f) tražbine, kredite i akreditive

41) stranka jest osoba ili trust iz točke 59. ovoga članka koji uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju, uključujući upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava

42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem

43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika

44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora

45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom

46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora

47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika

48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti ili prava kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju:

a) financijski instrumenti kako su definirani zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

b) elektronički novac kako je definiran zakonom kojim se uređuje platni promet

c) depoziti kako su definirani zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

d) strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

e) sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

f) proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja

g) mirovinski proizvodi

h) virtualna imovina koja je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugim digitalnim prikazom

49) virtualna valuta jest podvrsta virtualne imovine i predstavlja digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem

50) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana jest čuvanje ili kontrola, uime trećih strana, virtualne imovine ili načina pristupa takvoj virtualnoj imovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva

51) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom jest upravljanje s jednim ili više multilateralnih sustava, koji spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju virtualne imovine, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s virtualnom imovinom, bilo razmjenom jedne virtualne imovine za drugu bilo razmjenom virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja

52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala

53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala

54) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki virtualne imovine ili o upisu jedne ili više stavki virtualne imovine uime trećih strana, a uključuje i sklapanje ugovora o prodaji virtualne imovine u trenutku njezina izdavanja

55) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine su plasman novoizdane virtualne imovine, ili virtualne imovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje virtualnom imovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve virtualne imovine

56) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki virtualne imovine ili za upis jedne ili više stavki virtualne imovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje

57) savjetovanje o virtualnoj imovini jest ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane bilo na inicijativu pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji savjetuje, u vezi s jednom ili više transakcija koje se odnose na virtualnu imovinu ili korištenje usluga povezanih s virtualnom imovinom

58) pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom jest pravna osoba ili obrtnik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona

59) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava

60) nefinancijski sektor i samostalna djelatnost podrazumijevaju obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f), g), h), i), j) i točke 18. ovoga Zakona

61) suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma član uprave ili nadzornog odbora ili

c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom.

GLAVA II.
NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 5.

(1) Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.

(2) Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:

1. provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

2. izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

3. izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i

4. provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.

1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, među ostalim, podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne

2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona

3. podatke o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima.

(5) Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka 3. ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku 3. ovoga članka.

Rezultati Nacionalne procjene rizika

Članak 6.

(1) Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj te na temelju nje donosi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Rezultati Nacionalne procjene rizika namijenjeni su:

1. unaprjeđenju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma identificiranjem sektora ili djelatnosti u kojima obveznici moraju primjenjivati pojačane mjere te, prema potrebi, utvrđivanju mjera koje su obveznici dužni poduzeti

2. prema potrebi određivanju sektora ili područja niskoga ili pojačanoga rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3. pomoći obveznicima u provođenju njihovih procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

4. utvrđivanju, kao pomoćno sredstvo, kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i nadležnih državnih tijela iz članka 120. ovoga Zakona, prioriteta raspodjele resursa i sredstava namijenjenih sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i

5. pripremanju odgovarajućih propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu s identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Ured je bez odgađanja dužan učiniti dostupnim svim obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona i nadležnim državnim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona.

Nadnacionalna procjena rizika

Članak 7.

(1) Prilikom provođenja nacionalne procjene rizika iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona uzet će se u obzir Nadnacionalna procjena rizika te preporuke Europske komisije o mjerama primjerenima za rješavanje identificiranih rizika i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost.

(2) Ako Republika Hrvatska odluči ne primijeniti bilo koju od preporuka Europske komisije iz stavka 1. ovoga članka, o tome pisanim putem obavještava Europsku komisiju te daje obrazloženje za takvu odluku.

Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti

Članak 8.

(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.

GLAVA III.
MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

I. OPĆE ODREDBE

Obveznici provedbe mjera

Članak 9.

(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. kreditne institucije

2. kreditne unije

3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice

5. institucije za platni promet

6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem

7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine

8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti

9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

12. faktoring-društva

13. leasing-društva

14. institucije za elektronički novac

15. ovlašteni mjenjači

16. priređivači igara na sreću za:

a) lutrijske igre, uključujući online igranje

b) igre u kasinima, uključujući online igranje

c) igre klađenja, uključujući online igranje

d) igre na sreću na automatima

17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:

a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina

b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet

c) izdavanja garancija i jamstava

d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim

e) iznajmljivanja sefova

f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, što uključuje osnivanje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, obavljanje funkcije direktora, tajnika, partnera ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe, pružanje usluga registriranog sjedišta, pružanje poslovne, korespondentne ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta, te obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara uime druge osobe

g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja

h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

j) posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina te kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.

18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:

a) revizorsko društvo, samostalni revizor, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost

b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata

2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke

3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima

4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom

5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima

6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga stavka

c) vanjski računovođa u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe te ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pruža pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata

2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke

3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima

4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom

5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima

6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga stavka

19. pravna osoba ili obrtnik koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji na profesionalnoj osnovi uime ili za račun druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom:

a) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom

b) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom

c) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja

d) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu

e) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu

f) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine

g) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana

h) savjetovanje o virtualnoj imovini.

(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.

(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.

(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.

(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.

Registar pružatelja usluga virtualne imovine

Članak 9.a

(1) Pravna osoba odnosno obrtnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjerava obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona mora prije početka obavljanja tih djelatnosti iste upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upisat će pravnu osobu odnosno obrtnika u registar iz stavka 1. ovoga članka ako je podnesen zahtjev za upis u registar i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. pravna osoba odnosno obrtnik namjerava obavljati jednu ili više djelatnosti propisanih člankom 9. stavkom 2. točkom 19. ovoga Zakona

2. zahtjevu je priložena izjava odgovornih osoba pravne osobe odnosno obrtnika da su upoznati s obvezama iz ovoga Zakona

3. zahtjevu su priloženi dokazi o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u skladu s člankom 68. ovoga Zakona

4. zahtjevu su priloženi dokazi da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona

5. zahtjevu za registraciju dostavljeni su i svi drugi podaci propisani pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odbit će zahtjev za upis u registar ako ocijeni da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:

1. tvrtka i sjedište pravne osobe i OIB odnosno naziv obrta, ime, prezime i OIB obrtnika

2. naznaka djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje pravna osoba odnosno obrtnik obavlja.

(5) Nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba može djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona upisati u sudski registar kao djelatnost odnosno obrtnik može tu djelatnost upisati u obrtni registar.

(6) U sudski odnosno obrtni registar ne mogu se kao djelatnost upisati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona bez dokaza o upisu u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za registraciju, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis u registar te način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.

Zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom

Članak 9.b

(1) Osim pravnih osoba i obrtnika koji su upisani u registar iz članka 9.a ovoga Zakona, nitko ne smije u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona može pružati pravna i fizička osoba kojoj je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili je upisana u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi članici, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj i uz obavijest dostaviti najmanje sljedeću dokumentaciju:

1. podatak o djelatnostima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje je ovlaštena pružati

2. podatak o datumu nakon kojeg planira početi obavljati djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona

3. podatak o matičnoj državi

4. naziv i kontakt podatke nadležnog nadzornog tijela i

5. potvrdu o odobrenju nadležnog nadzornog tijela ili izvadak iz registra nadležnog nadzornog tijela matične države.

(3) Uprava pravne osobe odnosno obrtnik upisan u registar iz članka 9.a ovoga Zakona dužni su voditi poslovanje te pravne osobe odnosno obrta s područja Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da je djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavljena u Republici Hrvatskoj ako je uslugu pružila pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili ako je ta djelatnost obavljena odnosno usluga pružena na inicijativu osobe iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

(5) Smatra se da je djelatnost obavljena u Republici Hrvatskoj ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

1. pružatelj usluga ima mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj putem kojeg obavlja komercijalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona ili putem kojeg oglašava svoje usluge prema fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj

2. pružatelj usluga putem jednog ili više automatiziranih sustava nudi virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj

3. pružatelj usluga, neovisno o mediju, marketinšku komunikaciju usmjerava na fizičke osobe koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj

4. pružatelj usluga je distribuciju proizvoda i/ili usluga organizirao kroz jedan ili više distribucijskih kanala namijenjenih fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili

5. pružatelj usluga ima adresu pošte ili telefonski broj u Republici Hrvatskoj, ili ima ».hr« ekstenziju na domeni na svojoj mrežnoj stranici.

Brisanje iz registra

Članak 9.c

(1) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra iz članka 9.a ovoga Zakona:

1. ako je upisana u registar na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica

2. ako Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost za koju je registrirana

3. ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 9.a ovoga Zakona pod kojima je upisana u registar, a posebno ako član uprave ili stvarni vlasnik pravne osobe odnosno obrtnik prestane ispunjavati uvjet dobrog ugleda u smislu članka 9.e ovoga Zakona

4. ako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdi da se registrirane djelatnosti ne obavljaju s područja Republike Hrvatske ili

5. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona, ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležnom trgovačkom sudu odnosno obrtnom registru.

(4) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja

Članak 9.d

(1) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) ovoga Zakona – pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.

(2) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima nisu dužni upisati se u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(3) O zahtjevu za upis u registar Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4) Ministarstvo financija izvršit će upis u registar obveznika iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo financija odbit će zahtjev za upis u registar ako utvrdi da podnositelj zahtjeva za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava uvjetima dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona.

(6) Podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 9.e ovoga Zakona Ministarstvo financija pribavlja od podnositelja zahtjeva.

(7) Podatke o neosuđivanosti iz članka 9.e stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo financija na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.

(8) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su obavještavati Ministarstvo financija o svim promjenama podataka prikupljenim pri procjeni dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

(9) Ministarstvo financija, na temelju procjene rizika, periodično obavlja provjere je li kod obveznika došlo do promjena koje bi mogle utjecati na procjenu dobrog ugleda obveznika.

(10) Ministarstvo financija će brisati obveznika iz stavka 1. ovoga članka iz registra ako:

1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobren upis u registar

2. pisanim putem obavijesti Ministarstvo financija da više ne namjerava pružati usluge iz stavka 1. ovoga članka

3. bude brisan iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra

4. utvrdi da je upis u registar obavljen na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava ili

5. je pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona učinjenog u povratu.

(11) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(12) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(13) Podaci o upisu u registar objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva financija na kojoj se nalazi registar.

(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za upis, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis te način vođenja registra.

Dobar ugled

Članak 9.e

(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba u odnosu na koju ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju dobar ugled te koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu čiji se podaci vode u kaznenoj evidenciji nastupila rehabilitacija sukladno zakonu kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija:

a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)

b) protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka

3. koja nije kao zakonski zastupnik teže ili sustavno povrijedila odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona

4. koja nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.

(2) Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe:

1. ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela

2. ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa kojima se uređuje poslovanje obveznika iz članka 9. ovoga Zakona ili

3. ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke 2. ovoga stavka.

(3) Pri ocjeni okolnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane za vrstu odluke, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, olakotne i otegotne okolnosti, težinu djela, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su pokrenula, izdala ili podnijela nadležna tijela iz članka 81. ovoga Zakona ili srodna nadzorna tijela iz druge države članice ili treće države, kao i činjenicu da postojanje većeg broja lakših djela iz stavka 2. ovoga članka zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe iako pojedinačno nemaju taj učinak.

(4) Smatra se da osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće države.

(6) Obveznici iz ovoga Zakona su dužni bez odgode obavijestiti nadležno tijelo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(7) Ministar financija za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g), a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona pravilnikom detaljnije propisuju način procjene dobrog ugleda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.

Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi

Članak 10.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji se na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 100.000,00 eura godišnje

2. transakcija ne prelazi vrijednost od 1000,00 eura, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane

3. financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa

4. financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i

5. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.

(2) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.

(3) Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka 9. ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f) i j), točaka 18. i 19. ovoga Zakona.

(4) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka.

Obveze obveznika

Članak 11.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužan je ispunjavati obveze određene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, s ciljem sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju:

1. izradu procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma

2. uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

3. provođenje mjera dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima ovim Zakonom

4. provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi

5. imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad

6. omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

7. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

8. obavještavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama

9. čuvanje i zaštitu podataka te vođenje evidencija podataka propisanih ovim Zakonom

10. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa te sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda i

11. provođenje drugih obveza i mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3) Obveznik ne smije eksternalizirati obveze ovlaštene osobe i zamjenika iz članka 69. ovoga Zakona.

Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 12.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na:

a) stranke

b) države ili geografska područja

c) proizvode, usluge ili transakcije i

d) kanale dostave.

(3) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka 82. ovoga Zakona na njegov zahtjev.

(4) Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.

(5) Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(6) Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom.

Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 13.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(2) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.

(3) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka uključuju:

1. ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

2. organizacijski ustroj obveznika

3. položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika

4. ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe

5. ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

6. mjere dubinske analize stranke

7. modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

8. načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

9. uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja

10. čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka

11. stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika

12. neovisnu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen i

13. provjeru zaposlenika obveznika kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.

(4) Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika.

Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije

Članak 14.

(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci

2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i

3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:

1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke

2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice

3. stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:

1. države članice

2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:

1. police životnoga osiguranja s niskom premijom

2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje

3. doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć

4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti

5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma pri čemu je dužan uzeti u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima

2. stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka 8. ovoga članka

3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine

4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja

5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem

6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva

7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana

8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana

9. stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.

(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere

4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. privatno bankarstvo

2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti

3. poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela

4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba

5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode

6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(12) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(13) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 12. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.

II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE

Mjere dubinske analize stranke

Članak 15.

(1) Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:

2. utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava

3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i koji će omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa i

4. stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.

(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje uime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.

(3) Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku 14. ovoga Zakona.

(4) Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

Obveza primjene mjera dubinske analize stranke

Članak 16.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:

1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom

2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847

4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2000,00 eura i veću

5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i

6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke:

1. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj

2. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj.

(3) Osim obveze provođenja dubinske analize sukladno stavku 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.

(4) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:

a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i

b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.

(5) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.

(6) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.

(7) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke j) ovoga Zakona kada obavljaju poslove posredovanja u kupnji ili prodaji nekretnina dužni su mjere dubinske analize provesti u odnosu na kupca i prodavatelja nekretnine.

(8) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.

(9) Prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera iz stavka 8. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize.

Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije

Članak 17.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona provesti:

1. prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i

2. prije obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:

1. prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i

2. ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca

Članak 18.

(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini iznosa od 150,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj

2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti iznos od 150,00 eura

3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga

4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i

5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.

(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.

(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Odbijanje poslovnoga odnosa i obavljanja transakcije

Članak 19.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji ne može provesti mjere dubinske analize iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2) Obveznik može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku.

(3) Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona nije dužan odbiti uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos u skladu sa stavkom 1. ovoga članka u slučaju kada utvrđuje pravni položaj svoje stranke ili brani ili zastupa stranku u sudskom postupku ili u vezi sa sudskim postupkom, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvoga postupka.

III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE

Prikupljanje podataka

Članak 20.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke:

1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:

a) fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija

b) zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju

c) punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i

d) fizičke osobe koja pristupa sefu

2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan

3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:

a) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i

b) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan

4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:

a) za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i

b) drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona

5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan

6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva

7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke

8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa

9. datum i vrijeme pristupa sefu

10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije

11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa

12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije

13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.

(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.

(5) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka 1. točke 11. ovoga članka.

(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka.

(7) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka 16. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka 1. točaka 6. i 10. ovoga članka.

(8) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. b), 5., 6. i 10. ovoga članka.

(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka 16. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 11. ovoga članka.

(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(11) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj) prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj, osim postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona te prikupljanja podataka iz stavka 11. ovoga članka, dužan je prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).

(13) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona, u odnosu na sve povremene transakcije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je prikupljati podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 10., 11. i 12. ovoga članka te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

IV. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STRANKE

Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 21.

(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.

(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.

(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona:

1. uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca ili

2. elektroničkim preuzimanjem podataka iz obrtnog ili drugog javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 22.

(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.

(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.

(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe

Članak 23.

(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona elektroničkim preuzimanjem podataka iz sudskoga ili drugoga javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.

(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.

(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), te presliku osnivačkog akta pravne osobe.

(7) Iznimno od odredbi stavka 6. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona prilikom uspostavljanja korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom dužan je prikupiti podatke o osobama iz stavka 6. ovoga članka iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati.

Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe

Članak 24.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.

(2) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika pravne osobe

Članak 25.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako iz dokumenta iz stavka 1. ovoga članka nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave koju podnese punomoćnik odnosno neposredno od punomoćnika. Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o zakonskome zastupniku, koji je uime pravne osobe izdao punomoć, obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoći.

Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata

Članak 26.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:

1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika

2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i

3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.

(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.

(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koju mu uime osobe iz stavka 1. ovoga članka dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(5) Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(6) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim preuzimanjem podataka iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(7) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe koja pristupa sefu

Članak 27.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji pruža uslugu iznajmljivanja sefa identitet stranke dužan je utvrditi i provjeriti prilikom svakoga pristupa stranke sefu.

(2) Pri utvrđivanju i provjeri identiteta stranke u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. podtočke d) i točke 9.

(3) Odredbe ovoga članka u vezi s obvezom provjere identiteta stranke kod pristupa sefu odnose se na svaku fizičku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira na to je li ona korisnik sefa prema ugovoru o sefu odnosno njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik.

V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA

Stvarni vlasnik

Članak 28.

(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira pravnu osobu ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi

2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili

3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.

(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.

(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju više od 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.

(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.

(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.

Izuzeća od utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke

Članak 29.

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona nije dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji, koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke.

Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke

Članak 30.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke koristeći pouzdane izvore informacija te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.

(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja viši rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.

(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.

(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.

(10) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 5., 6. i 7. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnog vlasnika respondentne institucije prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati.

Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava

Članak 31.

1. svih osnivača

2. svih upravitelja

3. svih zaštitnika, ako postoje

4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje

5. svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1. do 4. ovoga stavka i

6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.

(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.

(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.

VI. OSNIVANJE, USTROJ I VOĐENJE REGISTRA STVARNIH VLASNIKA TE DOSTUPNOST PODATAKA IZ REGISTRA STVARNIH VLASNIKA

Registar stvarnih vlasnika

Članak 32.

a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač:

1. trgovačkih društava

2. podružnica stranih trgovačkih društava

3. udruga

4. zaklada

5. ustanova

b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:

1. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili

2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.

(3) Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom

2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra

3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona

4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona

5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i

6. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.

(4) Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.

(5) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, bez naknade.

(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.

(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.

(9) Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju.

Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava

Članak 33.

(1) Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:

a) stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju:

1. ime i prezime

2. državu prebivališta

3. dan, mjesec i godinu rođenja

4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave

5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i

6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva

b) vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.

(2) Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.

(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka 29. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je članu uprave ili osobi koja obavlja jednakovrijednu funkciju ili zakonskom zastupniku toga pravnog subjekta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavaka 1. do 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.

Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu

Članak 34.

1. ovlaštenim službenicima Ureda

2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona

3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i

4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Uredu, javnopravnim i drugim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka pravodobno i bez ograničenja te izravno elektroničkim putem dostupni su svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Ured, javnopravna i druga tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužni su podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koje preuzmu iz Registra na zahtjev dostaviti financijsko-obavještajnim jedinicama i nadležnim tijelima drugih država članica, bez naknade.

(3) Osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.

(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podatcima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podatcima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.

(6) Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.

(7) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.

(8) Ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o tome obavještava Europsku komisiju.

Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika

Članak 35.

Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona:

1. ime i prezime

2. država prebivališta

3. mjesec i godina rođenja

4. državljanstvo i

5. priroda i opseg stvarnoga vlasništva.

Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika

Članak 35.a

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne tome obvezniku.

(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.

(3) Ured o obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.

Nadzor nad Registrom stvarnih vlasnika i prekršajni postupak

Članak 36.

(1) Financijska agencija obavlja nadzor na temelju provjere podataka u Registru, utvrđuje je li pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona upisao podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. koji ne upiše podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Porezna uprava provodi nadzor nad pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upraviteljem trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona te utvrđuje:

1. raspolažu li isti točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i

2. jesu li isti na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona upisali točne i potpune podatke iz točke 1. ovoga stavka u Registar.

(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su na zahtjev Porezne uprave pisanim putem dostaviti Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(5) Porezna uprava je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnoga postupka protiv pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona:

1. koji ne raspolažu točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona ili

2. koji ne upišu točne i potpune podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica

Članak 36.a

(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Europska komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849.

(2) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovoga članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog na temelju članka 22. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima deset godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i Europskom komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.

VII. NAČIN PROVOĐENJA MJERE STALNOG PRAĆENJA POSLOVNOG ODNOSA

Mjera stalnoga praćenja poslovnoga odnosa

Članak 37.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pozorno pratiti poslovne aktivnosti i transakcije koje stranka obavlja kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, uključujući prema potrebi i poznavanje izvora sredstava kojima stranka posluje.

(2) Obveznik je dužan pratiti poslovne aktivnosti stranke primjenjujući najmanje sljedeće mjere:

1. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnoga odnosa i transakcije

2. pratiti i provjeravati usklađenost izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnoga odnosa i kod transakcija iz članaka 46., 47., 49., 50., 53., 56. i 57. ovoga Zakona, te kod transakcija iz članka 61. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na uplatu gotovine i mjenjačke poslove

3. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja odnosno transakcija stranke s njezinim uobičajenim opsegom poslovanja, odnosno uobičajenim transakcijama i

4. redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba.

(3) Obveznik je dužan osigurati da opseg i učestalost provođenja mjera iz stavka 2. ovoga članka budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom.

VIII. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆE OSOBE

Prepuštanje dubinske analize trećoj osobi

Članak 38.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, pri uspostavljanju poslovnoga odnosa sa strankom, povjeriti trećoj osobi utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Odgovornost za provođenje mjera dubinske analize povjerene trećoj osobi i dalje snosi obveznik.

Treća osoba

Članak 39.

(1) Treća osoba može biti:

1. javni bilježnik, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d. d. i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona

2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:

a) koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i

b) čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.

(2) Prije povjeravanja provođenja mjera dubinske analize iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona trećoj osobi, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prije povjeravanja trećoj osobi provođenja mjera dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.

(4) Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.

(5) Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.

(6) Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.

(7) Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:

1. ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe

2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i

3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke 2. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države

(8) Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.

(9) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka 6. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:

1. obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona

2. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili

3. postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona.

Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi

Članak 40.

Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi

Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe

Članak 41.

(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.

(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.

(5) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.

(6) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:

1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili

2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.

IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE

Opće odredbe

Članak 42.

(1) Obveznici koji su kreditne i financijske institucije te obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužni su provoditi mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke na način propisan pravilnicima i odlukama iz stavka 3. ovoga članka.«.

(2) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 3. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.

(3) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

Pojednostavljena dubinska analiza stranke

Članak 43.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 6. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.

(3) Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:

1. provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa

2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke

3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili

4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.

(4) Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 37. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53., 56. i 57. ovoga Zakona.

(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

Pojačana dubinska analiza stranke

Članak 44.

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo:

1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj

2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba

3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe ili predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma

4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom

5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja

6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma

7. kada je utvrđen viši ili visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika

8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i

9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.

Korespondentni odnosi

Članak 45.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:

1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma te jesu li joj bile naložene nadzorne mjere

2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije

3. dokumentirati i razumjeti odgovornost obveznika i respondentne institucije i

4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.

(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.

(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili

3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.

Politički izložene osobe

Članak 46.

(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.

(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:

1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara

2. izabrani članovi zakonodavnih tijela

3. članovi upravnih tijela političkih stranaka

4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove

5. suci revizorskih sudova

6. članovi savjeta središnjih banaka

7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga

9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji

10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.

1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu

2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu

3. roditelji politički izložene osobe.

(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:

1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili

2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.

Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 46.a

(1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).

(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba

Članak 47.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:

1. pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba

2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju i

3. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.

(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

Politički izložene osobe i životno osiguranje

Članak 48.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.

(2) Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 10. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:

1. obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i

2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja

(3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država

Članak 49.

(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:

1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke

2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa

3. prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke

4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije

5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa

6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.

(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.

1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke

2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke

3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.

(5) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.

(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.

(7) Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.

Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja

Članak 50.

(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:

a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i

b) izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa

2. provjerava prikupljene podatke o:

a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i

b) svrsi i načinu provedbe transakcije

3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i

4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.

(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.

Članak 51.

Briše se.

Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije

Članak 52.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.

(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.

(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu

2. stranka je punoljetna

3. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(6) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.

Složene i neobične transakcije

Članak 53.

1. transakcija je složena

2. transakcija je neobično velika

3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku

4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.

(2) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona.

(4) Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. ili 57. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom 59. ovoga Zakona.

X. OGRANIČENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA

Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama

Članak 54.

(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.

(3) Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.

(4) Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.

Ograničenja u poslovanju s gotovinom

Članak 55.

(1) Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.

(3) Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

(4) Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače igara na sreću kao obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.

XI. OBAVJEŠTAVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA

Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Članak 56.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 6. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s tom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Obveznik je dužan bez odgađanja prije obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ured i u obavijesti navesti rok u kojem će se transakcija obaviti.

(3) Ako obveznik u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem Uredu obavijesti o sumnjivoj transakciji prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcije od strane obveznika, obveznik je dužan Uredu prijaviti sumnjivu transakciju nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obveznik je dužan obrazložiti razloge zbog kojih nije bio u objektivnoj mogućnosti obavijestiti Ured u skladu sa stavkom 2. ovoga članka o sumnjivoj transakciji prije obavljanja iste.

(5) Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri, planiranju ili pokušaju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li transakcija poslije obavljena ili nije.

(6) Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako je ispunjen jedan ili više sljedećih razloga:

1. obveznik zna, sumnja ili ima razloge za sumnju da transakcija uključuje sredstva proizašla iz kriminalne aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma

2. indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

3. transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranja terorizma i/ili

4. kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom, sredstvima ili strankom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(7) Ako obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom aktivnošću ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti Ured.

(8) Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Zakona, kada obveznik iz članka 9. ovoga Zakona zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali na temelju opravdanih razloga procijeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, nije obvezan nastaviti provođenje mjera dubinske analize, nego Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.

(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pokušanu transakciju u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda čija je primjena propisana zakonom kojim se uređuju međunarodne mjere ograničavanja prijaviti Uredu najkasnije sljedeći radni dan.

Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama od strane obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 57.

(1) Odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik u obavljanju poslova iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke b) ovoga Zakona dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je pravna ili fizička osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik te društvo za porezno savjetništvo iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke a) u obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je svaki put kada stranka od njega zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma o tome obavijestiti Ured najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je stranka od njega tražila takav savjet.

Iznimke za obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 58.

(1) Na obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članaka 56. i 57. ovoga Zakona u odnosu na podatke koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci tijekom utvrđivanja pravnoga položaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, što uključuje savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to jesu li podatci dobiveni ili prikupljeni prije, tijekom ili nakon završenoga sudskog postupka.

(2) Obveznici koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, kada su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, ne moraju udovoljiti zahtjevu Ureda iz članka 113. ovoga Zakona te su dužni Uredu najkasnije u roku od tri dana od primitka zahtjeva pisanim putem dostaviti obrazloženje razloga zbog kojih nisu postupili u skladu sa zahtjevom Ureda iz članka 113. ovoga Zakona.

Način obavještavanja i sadržaj obavijesti o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Članak 59.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona i sumnjivim sredstvima iz članka 56. stavka 7. ovoga Zakona te o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 57. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, s propisanim podatcima iz članka 20. ovoga Zakona.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan navesti i obrazložiti razloge koji upućuju na to da u vezi s transakcijom, sredstvima ili osobama postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka te dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama.

Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba

Članak 60.

(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju dopunjavati s pomoću informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma te u slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika ako su one važne za primjenu ovoga Zakona.

(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga koje nude, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Obveznici su prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s tim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.

(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.

(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama

Članak 61.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.

(2) Prilikom obavještavanja Ureda o gotovinskoj transakciji iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan dostaviti podatke iz članka 20. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o gotovinskim transakcijama.

XII. PROVEDBA POLITIKA I POSTUPAKA GRUPE U PODRUŽNICI I DRUŠTVU KĆERI SA SJEDIŠTEM U DRŽAVI ČLANICI ILI TREĆOJ DRŽAVI

Obveza provođenja mjera u podružnicama i društvima kćerima

Članak 62.

(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona koji su dio grupe provode politike i postupke grupe koji se odnose na provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i mjere zaštite podataka i razmjenu informacija unutar grupe u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Obveznik je dužan osigurati da se politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima koje imaju sjedište u državi članici ili trećoj državi.

Obveza provođenja mjera u poslovnoj jedinici u drugoj državi članici

Članak 63.

Ako obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u drugoj državi članici pruža usluge preko poslovne jedinice, zastupnika, mreže zastupnika ili osoba koje distribuiraju elektronički novac, dužan je osigurati da njegove poslovne jedinice poštuju zakonodavstvo te druge države članice u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Obveza provođenja mjera u trećoj državi

Članak 64.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istome opsegu provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.

(2) Ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.

(3) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.

(5) Ako nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovoga članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:

1. zabranu sklapanja poslovnih odnosa

2. prekid poslovnih odnosa

3. zabranu provođenja transakcija ili

4. prema potrebi, prestanak poslovanja podružnice i društva kćeri u trećoj državi.

(6) Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije.

(7) Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.

Imenovanje središnje kontaktne točke

Članak 65.

(1) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je najkasnije u roku od 90 dana od ispunjenja kriterija imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.

(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora biti opravdan odnosno proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanim s radom tih poslovnih jedinica ili podnesen ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.

(4) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemna podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(5) Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(6) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 30 dana od imenovanja te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(7) Ured je ovlašten pisanim putem zahtijevati od središnje kontaktne točke da, proporcionalno riziku od pranja novca i financiranja terorizma, osim poslova propisanih člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108:

1. obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona

2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera institucija za elektronički novac ili zastupnika institucija za platni promet dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona

3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija

4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja za središnju kontaktnu točku obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.

(8) Podatke iz stavka 7. točke 1. ovoga članka središnja kontaktna točka dužna je čuvati deset godina od dostavljene obavijesti Uredu.

XIII. UPRAVLJANJE SUSTAVOM SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA KOD OBVEZNIKA

Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

Članak 66.

(1) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma je skup mjera, radnji i postupaka koje obveznik uspostavlja radi utvrđivanja, procjenjivanja, ovladavanja i praćenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima obveznik jest ili bi mogao biti izložen u svome poslovanju.

(2) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjeran veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obveznik obavlja, a obuhvaća najmanje:

1. primjerene organizacijske i kadrovske uvjete

2. odgovarajuću razinu svijesti zaposlenika obveznika o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

3. politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona

4. odgovarajuće stručno osposobljavanje i izobrazbu svih zaposlenika obveznika uključenih u sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

5. zaposlenike obveznika zadužene za uspostavu i praćenje poslovnoga odnosa sa strankama

6. imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika

7. provođenje unutarnje revizije u skladu s člankom 72. ovoga Zakona i

8. propisivanje odgovornosti uprave i/ili višega rukovodstva obveznika za funkcioniranje sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 67.

(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:

2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona

3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom

4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji

5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada

6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik

8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika

9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

10. osigurati kod obveznika provođenje neovisne unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i

11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.

(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(7) Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku, a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnik kojima će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.