Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja u kojem se ističe da je primjena dosadašnjeg  Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Zakon) ukazala na „potrebu daljnjih intervencija u Zakon naročito u dijelu prava na status roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja i poboljšanja njihovog statusa, kao i olakšavanja njihove iznimno teške situacije nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, odnosno osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.“

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom u cilju ostvarivanja zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi ističe se „potreba proširenjem razloga za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja u odnosu na osobu koja se njeguje u slučaju kada se radi o osobi koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširiti obuhvat korisnika prava na status njegovatelja koji se ovim izmjenama i dopunama može priznati bračnom i izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim i jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.

Cilj je poboljšati status i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kroz produženo trajanje statusa roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.

Također, uređuje se pravo na naknadu za troškove prijevoza učenika radi školovanja kako bi se djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom za koju ne postoji potreba smještaja ili organiziranog stanovanja u okviru sustava socijalne skrbi, učeniku polazniku srednje škole koje je u udomiteljskoj obitelji ili je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade olakšala dostupnost prijevoza zbog školovanja.“

Prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju

Prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine. U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj te njihovo stjecanje i korištenje u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07.), koji je stupio na snagu 27. listopada 2007. i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 118/12.), koji je na snazi od 3. studenoga 2012.

Analizom europskih praksi u dodjeljivanju naziva koji se stječu završetkom studija na visokim učilištima, kao i analizom usporedbe nacionalnih kvalifikacijskih okvira u državama članicama Europske unije s hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications), utvrđena su određena odstupanja u Republici Hrvatskoj, primarno na razini diplomskih stručnih studija završetkom kojih se stjecao stručni naziv stručni specijalist. Navedena odstupanja predstavljala su otežavajuću okolnost u slučajevima vrednovanja i priznavanja hrvatskih kvalifikacija u drugim državama članicama Europske unije, koje se najčešće provodi u svrhu ostvarivanja mobilnosti, nastavka studija i zapošljavanja.

U skladu s Planom zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu, kao i mjerama predviđenima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (C3.1. R2 Modernizacija visokog obrazovanja), donesen je novi zakon u području visokog obrazovanja - Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22., u daljnjem tekstu: ZVOZD), koji je stupio na snagu 22. listopada 2022., a koji, između ostalog, donosi izmjene u nazivima studija i akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja koji se stječu završetkom tih studija. Zbog usklađivanja odredbi o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju sa ZVOZD-om, potrebno je donijeti novi zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju.

Predloženim zakonom nastoji se osigurati ostvarivanje sljedećih ciljeva:

- unaprjeđenje i daljnji razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u skladu sa strateškim odrednicama usvojenim na nacionalnoj i europskoj razini,

- usklađivanje zakona s novim normativnim okvirom u području visokog obrazovanja, kao i s praksama u dodjeljivanju stručnih i akademskih naziva na području Europske  unije, a s ciljem unaprjeđenja mobilnosti i povećanja prepoznatljivosti hrvatskih  kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i u sustavu visokog obrazovanja ,

- usklađivanje naziva koji se stječu završetkom studijskih programa u Republici Hrvatskoj i drugim članicama Europske unije, čime će se osigurati bolja povezanost i komplementarnost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area (EHEA)),

- ujednačavanje naziva koji se stječu završetkom studijskih programa na svim visokim učilištima,

- uspostavljanje nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje za donošenje popisa ujednačenih naziva koji se stječu završetkom studijskih programa.

Predloženi zakon bit će usklađen s novim normativnim okvirom u području visokoga obrazovanja, primarno sa ZVOZD-om koji, između ostalog, regulira i stjecanje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja.

Uklonit će se utvrđene nesukladnosti s europskim praksama u dodjeljivanju naziva, posebice u nazivima koji se stječu završetkom stručnih studija diplomske razine u Republici Hrvatskoj. Na taj način povećat će se prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i u sustavu visokoga obrazovanja te olakšati mobilnost studenata i osoba s diplomom.

Usklađivanjem naziva koji se stječu završetkom studijskih programa u Republici Hrvatskoj i drugim članicama Europske unije, ostvaruje se bolja povezanost i uključenost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA).“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona o savjetima mladih, „ocjenjuje se potrebnim uvesti daljnje izmjene kako bi se potaknulo mlade na promišljanje o uključivanju u rad savjeta mladih, motiviralo ih te u konačnici omogućilo nesmetan i kvalitetan rad u prikladnim uvjetima. Uočeno je da je potrebno omogućiti veću fleksibilnost kod osnivanja savjeta mladih i izbora članova, pronaći rješenje za probleme koji se tiču samog načina rada savjeta mladih, poput nedostatka prostora za rad, omogućiti bolju suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te regulirati pravne praznine.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator