Prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela je Marija Selak Raspudić,  zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Zastupnica Marija  Selak Raspudić u prijedlogu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže da se u staž osiguranja uračunava i razdoblje provedeno u zaposlenju tijekom studiranja, te navodi:

„Predloženom dopunom će se u staž osiguranja računati i razdoblje rada tijekom redovnog studiranja. Smatram da trenutni zakonodavni okvir nije zadovoljavajuće postavljen te mnogi visokoobrazovani građani nemaju dovoljno radnog staža da bi ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu kada navrše 65 godina života, iako su radili za vrijeme studiranja i uplaćivali određeni iznos u mirovinski fond. Osim toga, kraći radni staž se reflektira na konačnu visinu mirovina pa je jasno da studiranje predstavlja i financijsku kaznu.

Smatram da je ovakvo rješenje iskorak u standardu visokoobrazovanih umirovljenika, ali i svojevrsna demografska mjera, odnosno putokaz za mlade.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu podnijela je Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja. 2024. godine, u kojem predlaže produljenje zabrane otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka trudnoće ili korištenja drugih prava iz članka 34. toga zakona produlji s 15 dana na godinu dana. Navodi da je „učestala pojava da se žene zbog opasnosti od gubitka radnog mjesta nakon korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo. Produljenje zabrane otkazivanja ugovora o radu na godinu dana je veliki pomak u borbi za prava žena i pozitivno će utjecati na spremnost žena na roditeljstvo.“

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama podnijela je  Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

„Predloženom izmjenom Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predlaže se omogućiti srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva, koji živi u kućanstvu sa djetetom s teškoćama u razvoju, pravo na rad s polovicom radnog vremena na jednakoj osnovi kao i roditeljima djeteta s teškoćama u razvoju. Smisao odredbe o pravu na rad s polovicom punog radnog vremena je omogućavanje adekvatne pomoći osobi koja za tim ima potrebu, sve dok ta potreba traje, neovisno o činjenici roditeljstva nositelja prava. Osoba koja živi s punoljetnom osobom, a koja nije roditelj, obavlja istu ulogu kao i roditelj kojem se priznaje to pravo te je potrebno isto pravo priznati i srodnicima.“

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi podnijela je  Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine u kojem predlaže zabranu korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ukoliko je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Trenutno se nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnoga rada regulira Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Člankom 3. navedenog pravilnika ono je definirano kao lakše neprihvatljivo ponašanje za koje se izriču pedagoške mjere iz članka 1 stavka 5. Riječ je o pravilniku iz 2015. godine koji nije u dovoljnoj mjeri anticipirao proširenje pametne tehnologije, njezine mogućnosti te potencijalno štetni utjecaj te koji stoga predviđa najblažu kaznu za njezino nedopušteno korištenje.

Također pravilnik regulira samo korištenje pametne tehnologije za vrijeme nastave, dok se ne osvrće na njezino korištenje u školskim ustanovama, S obzirom da je zabrana, odnosno dozvola korištenja pametne tehnologije ostavljena na volju svakoj ustanovi i njezinom osnivaču danas se nalazimo u situaciji u kojoj je u pojedinim školama, pa čak i gradovima đacima zabranjeno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, dok se u nekim drugima ono ni na koji način ne regulira. To dovodi učenike Republike Hrvatske u nejednak položaj zbog čega je potrebno ovu materiju načelno zakonski regulirati te time uvesti pravila koja će važiti za sve đake.

Stoga se ovim zakonskim dopunama predlaže zabrana korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ukoliko je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator