Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2022. godine. Kako je obrazloženo u prijedlogu, izradi se pristupilo „prvenstveno radi propisivanja umanjenja obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%.

Radi potrebe predstavljanja kandidata za članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika biračkom tijelu propisana je obveza podnošenja životopisa kandidata uz kandidaturu te objave životopisa na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a radi otklona nesuglasja s odredbama ovoga Zakona koje uređuju stupanje na dužnost propisuje se početak mandata članova Vijeća od polaganja prisege.

Nadalje, radi veće transparentnosti i dostupnosti javnosti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se i obveza objave plana popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njegovih izmjena na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća. U postupak utvrđivanja potreba i stanja popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnog opterećenja državnih odvjetništava za potrebe trajnog premještaja zamjenika uvodi se obveza nadležnih državnih odvjetnika za dostavu relevantnih podataka.

Institut trajnog premještaja zamjenika državnih odvjetnika dodatno se uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja može samo zamjenik koji obnaša državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine kako bi se spriječili poremećaji u stanju popunjenosti i kontinuiteta u radu državnih odvjetništava. S ciljem postizanja veće objektivnosti i transparentnosti postupaka trajnog premještaja zamjenika državnih odvjetnika propisuje se i poseban postupak koji se sastoji od vrednovanja ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti i razgovora pred Vijećem.

U postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika odredbe ovoga Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.

Postupak imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika usklađuje se s odredbama ovoga Zakona u odnosu na izričaj propisanog uvjeta za imenovanje pa se sudjelovanje u ovim postupcima omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja.

Također se izostavlja ograničenje Vijeću da na razgovor ne zove kandidate koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu, s utvrđenom ovlasti odlučivanja o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika, proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.

U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja kako bi se omogućilo što objektivnije vrednovanje tih kandidata.

U postupcima imenovanja državnih odvjetnika otklanjaju se prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću.

Radi otklona nedoumica koje su se javile u dosadašnjoj praksi posebno se propisuje zadržavanje prava na veću plaću u slučajevima kada se za državnog odvjetnika imenuje državnoodvjetnički dužnosnik višeg državnog odvjetništva u odnosu na državno odvjetništvo u kojem se provodi imenovanje državnog odvjetnika.

Izmjenama pojedinih odredbi, radi otklona utvrđenih nejasnoća i nedosljednosti, uređen je postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika.

Unutar stegovnog postupka protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva. Također radi veće učinkovitosti rada Vijeća u provedbi stegovnih postupaka uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje utvrđuje činjenice i o utvrđenim činjenicama izvještava Vijeće, a radi otklona nejasnoća i pravnih praznina dorađuje se i postupak privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika.

Radi usklađenja s donesenim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu posebno se propisuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Kao neodgovarajuća obveza s obzirom na stalnost i trajnost dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika izostavljena je obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti.

Radi veće učinkovitosti postupaka provjere te utvrđenja razmjernosti prijavljene i stvarne imovine državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u postupcima kontrole podnesenih izvješća o imovini posebno se propisuje da u slučaju potrebe Vijeće može od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih nadležnih tijela zatražiti provedbu postupka provjere načina stjecanja imovine državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, koje su rezultate prethodno navedena tijela dužna dostaviti Vijeću.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2022. godine.

Pitanja koja se Prijedlogom zakona rješavaju odnose se na „ujednačavanja kriterija za kandidiranje članova Vijeća iz reda sudaca svih sudova, a i kako bi se u odnosu na suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske otklonila postojeća diskriminacija koja proizlazi iz propisanog uvjeta obnašanja sudačke dužnosti u sudu određene vrste od najmanje pet godina uzimajući u obzir vrijeme početka rada ovoga suda. Iz navedenog se razloga, neovisno o propisanom uvjetu, sucima ovoga suda imenovanim odlukom Vijeća broj: IS-11/19-25 od 8. studenoga 2019., izrijekom daje pravo da budu kandidati na prvim izborima za članove Vijeća iz reda sudaca koji će se provesti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Radi potrebe predstavljanja kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca sudačkom biračkom tijelu propisana je obveza podnošenja životopisa kandidata uz kandidaturu te objave životopisa na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Radi administrativnog rasterećenja Vijeća iz njegovog djelokruga izostavlja se obveza vođenja očevidnika sudaca koje već vode sudovi i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, kao i pružanje tehničke potpore radu Povjerenstva za izbor članova Vijeća.

Postupak planiranja popunjavanja sudačkih mjesta vremenski se skraćuje s dvije na jednu godinu kako bi se što realnije utvrđivale potrebe popunjavanja.

Radi veće transparentnosti i dostupnosti javnosti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se i obveza objave plana popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta i njegovih izmjena na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

U postupcima imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova odredbe ovoga Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u sudskim odnosno državnoodvjetničkim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.

Radi provedbe dosljednijeg razlikovanja između instituta imenovanja i premještaja preciznije se određuju uvjeti za imenovanje u sudove prvog stupnja, a institut premještaja dodatno uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugi sud istog stupnja može samo sudac koji obnaša sudačku dužnost najmanje tri godine kako bi se rasteretili postupci imenovanja u kojima redovno sudjeluje i velik broj već imenovanih sudaca.

 S ciljem postizanja veće objektivnosti i transparentnosti postupaka trajnog premještaja sudaca propisuje se i poseban postupak koji se sastoji od utvrđenja ispunjenja sudačke dužnosti i razgovora pred Vijećem.

Postupak imenovanja sudaca u više sudove usklađuje se s odredbama ovoga Zakona u odnosu na propisane uvjete za imenovanje pa se sudjelovanje u postupcima imenovanja sudaca županijskih i visokih sudova omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja, a iz istog se razloga, povećanjem kruga najboljih kandidata između kojih se može izvršiti izbor i povećanjem moguće razlike u bodovima između najboljeg i izabranog kandidata, Vijeću kao samostalnom i neovisnom tijelu, s ustavno utvrđenom ovlasti odlučivanja o imenovanju sudaca, proširuje pravo diskrecijskog odlučivanja o najboljim kandidatima.

Radi postizanja veće učinkovitosti instituta privremenog upućivanja sudaca na rad u druge sudove povećava se moguće vrijeme upućivanja te se status navedenih sudaca u radu na predmetima izjednačava sa statusom sudskih savjetnika-specijalista koji imaju najšire ovlasti rada na sudskim predmetima.

Nadalje, radi otklona nejasnoća koje su se pojavile u praksi, izričito se propisuje da pravo suca privremeno upućenog na rad u drugi sud na povoljniju plaću sukladno ovom članku isključuje pravo tog suca na dodatak na plaću iz članka 87. stavka 1. podstavka 2. Zakona o sudovima.

Kako bi se ojačala stegovna odgovornost sudaca, katalog stegovnih djela dopunjuje se stegovnim djelom nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere u skladu s posljednjim izmjenama Zakona o sudovima koje propisuju periodičnu sigurnosnu provjeru svih sudaca te se pod neurednim obnašanjem dužnosti povećava dužnost ispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca s 80 na 100%, a ujedno se neurednim obnašanjem dužnosti utvrđuje i nastup zastare zbog nepoduzimanja postupovnih radnji bez opravdanog razloga.

Unutar stegovnog postupka protiv sudaca pitanje nastupa zastare vođenja postupka usklađuje se s važećim kaznenim zakonodavstvom, produljuje se vrijeme izrade i dostave odluke u ovom postupku te se propisuje razumno vrijeme obavijesti nadležnim tijelima o pravomoćno izrečenim kaznama. Uređuju se i trajanje te posljedice privremenog udaljenja od obnašanja sudačke dužnosti.

U postupcima imenovanja predsjednika sudova onemogućuje se imenovanje u određenom vremenskom razdoblju sucima kojima su izrečene stegovne kazne te se otklanjaju prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18.), a radi otklona nedoumica koje su se javile u dosadašnjoj praksi posebno se propisuje zadržavanje prava na veću plaću u slučajevima kada se za predsjednika suda imenuje sudac višeg suda u odnosu na sud u kojem se provodi imenovanje predsjednika.

Radi veće učinkovitosti postupaka provjere te utvrđenja razmjernosti prijavljene i stvarne imovine sudaca u postupcima kontrole podnesenih izvješća o imovini posebno se propisuje da u slučaju potrebe Vijeće može od Porezne uprave Ministarstva financija zatražiti provedbu postupka provjere načina stjecanja imovine suca, koje je rezultate Porezna uprava Ministarstva financija dužna dostaviti Vijeću.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine.

„Predloženim zakonom se revidiraju dosadašnja pozivanja na relevantne propise Europske unije s obzirom na to da su u međuvremenu na razini Europske unije doneseni novi obvezujući propisi za sve države članice Europske unije.

Nadalje, predloženim zakonom se revidiraju dosadašnje odredbe Zakona koje reguliraju provedbu pojedinih odredbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003, na način da se odredbe kojima se regulira postupak autorizacije nadopunjuju odredbama novog zakonodavstva Europske unije, odnosno Uredbom (EU) 2019/1381, koje će osigurati transparentnost podataka, stalno i uključivo obavješćivanje o riziku tijekom cijelog postupka autorizacije posebno u dijelu postupka procjene rizika genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje u koji postupak su uključene osobe koje procjenjuju rizik te osobe koje upravljaju rizikom kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnoj razini.

Nadalje, uvedeno je načelo oportuniteta u slučaju određenih prekršaja koji se odnose na označavanje i sljedivost genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje koji nisu namijenjeni krajnjem potrošaču i za koje je propisana novčana kazna, u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna.

Također, jasnije se definiraju prekršajne odredbe te se visine novčanih kazni prilagođavaju težini počinjenog prekršaja uzimajući u obzir mogući utjecaj na zdravlje i zaštitu interesa potrošača.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2022. godine.

„Predloženim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona unaprjeđuje se pravni okvir nacionalnog zakonodavstva u dijelu koji do sada nije bio propisan, a čime se postiže učinkovitija provedba zdravstvene zaštite bilja u Republici Hrvatskoj.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona uspostavlja se informacijski sustav u području biljnog zdravstva koji će se koristiti za prikupljanje, pohranjivanje, čuvanje i obrađivanje informacija o rasprostranjenosti karantenskih štetnih organizama Unije i štetnih organizama koji privremeno ispunjavaju uvjete za uvrštavanje u karantenske štetne organizme Unije.

Detaljnije se propisuju odredbe koje se odnose na unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja Republike Hrvatske.

Detaljnije se propisuju postupci za odobravanje rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju odnosno propisuje se da opravdanost zahtjeva, zbog kompleksnosti, utvrđuje stručno Povjerenstvo, na temelju čijeg se prijedloga donosi rješenje.

Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona propisuje se i mogućnost razmjene podataka između nadležnih tijela iz informacijskog sustava u području biljnog zdravstva.

Isto tako, propisuje se  mogućnost javnog objavljivanja određenih podataka iz informacijskog sustava koji mogu poslužili kao podloga za izradu strateških dokumenata u području biljnog zdravstva.“

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti podnijela je dr. sc. Katarina Peović, aktom od 9. lipnja 2022. godine.

U prijedlogu se obrazlaže izmjena spomenutog Zakona:

„Ovom izmjenom i dopunom teži se smanjiti liste čekanja u javnim bolnicama i regulirati dopunski rad liječnika na način da se zaštiti javno zdravstvo od učinaka korupcije.

Zdravstvo je javna služba koju je potrebno zaštititi, pogotovo u vremenima pandemije i velikog ratnog sukoba, kada je budućnost krajnje neizvjesna, a zdravstveni sustav devastiran i limitiran prethodnim ekonomskim i socijalnim udarima na taj važan sektor.

Zbog toga se predlaže zakonski ukinuti mogućnost rada u privatnom sektoru radnika koji rade u javnom sektoru u području zdravstva, kao i zabraniti radniku osnivanje privatne zdravstvene ustanove koja obavlja istu zdravstvenu djelatnost kao i ona u kojoj je radnik zaposlen“.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini je podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 14. lipnja 2022. godine.

U prijedlogu se ukratko objašnjava postojeće stanje vezano uz predloženu izmjenu te obrazlažu se izmjene spomenutog Zakona a koje se odnose na zabranu prodaje energetskih pića osobama mlađih od 18 godina i stavljanje energetskih pića u slični ili isti režim trgovine kao i alkoholna pića i duhanski proizvodi:

„Trgovina kao važna gospodarska djelatnost ima ključnu ulogu u gospodarstvu. Nesporna je činjenica da je danas ta djelatnost suočena s velikim izazovima na tržištu, kao što su povećana konkurencija, koncentracija, uvođenje novih tehnologija, nužnost pružanja novih usluga i oblika prodaje baziranih na razvoju elektroničkog poslovanja, a što je rezultat sveukupne globalizacije.

Međutim u općoj prodaji postoje predmeti koji mogu ozbiljno naštetiti zdravlju pojedinca te čak uzrokovati i smrtni ishod, međutim nisu obuhvaćene ovim ili drugim zakonom te je potrebno to područje regulirati. Naime, ovdje se radi o tzv. „energetskim pićima“, definirana kao bezalkoholna pića s prehrambenim i/ili fiziološkim učinkom namijenjena za potrošnju bez modificiranja i koja sadrže stimulanse ili tonične stvari, najviše šećera, kofein sa ukupnim sadržajem iz svih izvora većim od 150 mg/l, aminokiseline kao npr. taurin, minerala i vitamina uključujući vitamin B i druge stimulanse.

Tvrtke za energetsko piće vrše promidžbu kao što je nekada radila duhanska industrija i prodaju proizvode koji ugrožavaju zdravlje prodajom ideje da je korištenje energetskih pića „cool“. Koriste sportaše kao glasnogovornike kako bi ciljali određenu mlađu populaciju i prodavali im stil života, a reklame su često u animiranom obliku što je nesumnjivo namijenjeno mladima.

Budući da se predmetnim Zakonom provode mjere zaštite mlađih od 18 godina od korištenja energetskih pića koja mogu ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje, a istodobno provođenje Zakona ne iziskuje dodatna sredstva niti to ugrožava privredu, smatramo nužnim donošenje ovog zakona.“

Priredila: Lidija Doko, mag. iur.