Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. U prijedlogu se navode osnovna pitanja koja je potrebno urediti predloženim Zakonom. Neka od njih su:

„Ugovor o radu na određeno vrijeme:

- sprječavanje sklapanja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme propisivanjem iznimne mogućnosti sklapanja svakog ugovora o radu na određeno vrijeme samo kada za to unaprijed postoji objektivan razlog, propisivanje najvećeg dopuštenog broja takvih uzastopno sklopljenih ugovora tijekom razdoblja od najduže tri godine, bolje definiranje uzastopnih ugovora, zatim propisivanje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme iznimno od navedenih propisanih pravila te mogućnost redovitog otkazivanja toga ugovora

- propisivanje odgovarajuće zaštite radnika koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme

Rad na izdvojenom mjestu rada:

- poticanje inovativnih oblika rada od kuće radnika odnosno rada na daljinu, te fleksibilnih radnih uvjeta radnika vezanih uz takve oblike rada (u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, kao i na prijedlog radnika radi usklađivanja radnih i obiteljskih obveza); obvezan dodatni sadržaj ugovora o radu (trajanje takvog rada, evidencija radnog vremena, naknada troškova nastalih takvim radom i sl.)

Niz zakonskih odredbi o pravima iz radnog odnosa radnika koji ostvaruju rodiljna i roditeljska prava u skladu s posebnim propisom:

- zakonskim odredbama zajamčena ravnopravnost prilika za korištenje roditeljskih prava muškaraca i žena tijekom ostvarivanja njihovih prava iz radnog odnosa (korištenje očinskog dopusta, dodatna pravna zaštita radnika korisnika očinskog dopusta)

Plaćeni i neplaćeni dopust:

- detaljnije određenje slučajeva za koje se odobrava plaćeni dopust te uvođenje prava na neplaćeni dopust do pet dana radniku koji pruža osobnu skrb članu obitelji

Niz zakonskih odredbi o plaći:

- potpuno i pravilno definirani pojmovi plaće i svi sastavni dijelovi plaće, radi jasnog povezivanja tih pojmova s odredbama propisa koji uređuju minimalnu plaću, oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada te odgovarajućim programskim mjerama (mjere za smanjenje jaza u plaćama između žena i muškaraca; mjere za poticanje zapošljavanja i rasta plaća)

- potpunije odredbe o načinu utvrđivanja kriterija za povećanu plaću te o načinu utvrđivanja visine naknade plaće, osobito radi iznimne mogućnosti osnovanog umanjenja visine naknade plaće u slučaju prestanka rada zbog nastanka izvanrednih okolnosti

Prestanak ugovora o radu:

- odredbe o otkaznom roku, tijeku otkaznog roka i otpremnini koje su redefinirane i kojima se drukčije uređuje pravo na otpremninu i otkazni rok, potiču se poslodavci na zadržavanje u radnom odnosu radnika koji ostaju u radnom odnosu i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu

Zakon o radu dopunjuje se novom glavom s naslovom – Rad putem digitalnih radnih platformi:

- uspostava zakonskog okvira za uređenje prava i radnih uvjeta radnika te osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi

- uspostava zakonskog okvira za transparentno obavljanje poduzetničkih aktivnosti digitalnih radnih platformi na tržištu rada.“

Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, aktom od 29. rujna 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Kako bi se učinkovito moglo boriti protiv neprijavljenoga rada, najprije je potrebno jasno definirati što on obuhvaća. Definiranje neprijavljenoga rada kroz ovaj Prijedlog zakona obuhvaća uži i širi smisao, odnosno ne postojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Nadalje, važno pitanje koje se uređuje ovim Prijedlogom zakona odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Naime, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca već osigurati da će radnik, koji nije bio prijavljen, ostvariti svoja prava iz radnog odnosa. U tom smislu, propisuje se postupanje inspekcijskih tijela, a nastavno na inspekcijsko postupanje uređuju se obveze nadležnih tijela za uspostavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te tijela za obračun i naplatu javnih davanja.

Jasno se utvrđuje zakonska presumpcija postojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenoga rad te se tako olakšava i ubrzava inspekcijski postupak, a ujedno djeluje odvraćajuće na poslodavca. Ujedno, za razdoblje presumpcije postojanja radnog odnosa poslodavac je dužan platiti radniku plaću kao i sva javna davanja vezana uz plaću. Ovakvim propisivanjem obveze poslodavaca izjednačavaju se obveze prema svim neprijavljenim radnicima, neovisno radi li se o domaćem radniku ili državljaninu treće zemlje koji neprijavljeno radi suprotno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.).

Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.

Prijedlogom zakona se predviđa javna objava dva popisa poslodavaca, i to popis na kojem bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popis onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Također, Prijedlog zakona daje temelje dvjema novim evidencijama. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Uspostavom ovog sustava olakšava se inspekcijski nadzor i sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplata povećane plaće i dr.

Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise.

Propisivanjem solidarne odgovornosti ugovaratelja za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja dodatno se osigurava radnik da će njegov rad biti plaćen, a utječe se i na ugovaratelja da ugovor o podizvođenju sklapa sa odgovornim poslodavcima. Odredba ovog karaktera već postoji u Zakonu o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni („Narodne novine“, broj 128/20.) ali samo vezano za upućene radnike u djelatnostima graditeljstva. Ovom odredbom osigurava se jednako postupanje prema svim radnicima i svim djelatnostima.“

Prijedlog Zakona o sportu

Prijedlog Zakona o sportu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine po redovnom zakonodavnom postupku. Posljedice donošenja novog zakona za područje sporta Vlada obrazlaže kako slijedi:

„Očekuje se da će posljedica donošenja ovoga zakona biti unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj, što će se posebice očitovati kroz proces kategorizacije i vrednovanja sportova, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta, usklađivanjem stupnja obrazovanja prema vrsti i složenosti poslova u sportu te njihovim prilagođavanjem stvarnim kadrovskim potrebama te uređenjem radnopravnog statusa profesionalnih sportaša i trenera, kao i mogućnošću obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Dodatno će se urediti rad sportskih udruga, sustav kontrole te posljedice neispunjavanja obveza od strane sportskih udruga. Podići će se razina učinkovitosti krovnih sportskih udruženja jasnijim definiranjem javnih potreba u sportu, koje se financiraju javnim sredstvima. Nadalje, namjerava se uspostaviti učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.

Fotografija: Pixabay