Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako se spomenuti zakon donosi s ciljem jačanja preventivnih anti-koruptivnih mehanizama uključujući i kroz usklađivanja s preporukama iz Izvješća V. evaluacijskog kruga GRECO-a (Skupina država protiv korupcije). Izmjene su sljedeće:

„U članku 20. važećeg Zakona potrebno je precizirati ovlasti i dužnosti glavnog tajnika Vlade. Naime, člankom 18. stavkom 5. jasno je propisano da Ured predsjednika Vlade usklađuje rad ureda Vlade iz članka 27. Zakona te savjeta predsjednika Vlade iz članka 23. Zakona. Slijedom navedenog, ovom odredbom propisuje se da glavni tajnik Vlade, sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske pomaže predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade, a ovlast usklađivanja rada stručnih službi Vlade nedvojbeno ostaje u nadležnosti Ureda predsjednika Vlade.

U članku 23. važećeg Zakona predlaže se izmjena stavka 5. kako bi u primjeni članka 23. bilo jasno da se za obavljanje poslova posebnog savjetnika mogu imenovati sve osobe, neovisno o njihovom radno-pravnom statusu, a koje imaju stručna znanja od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade.

Propisuje se tko može biti imenovan za člana savjeta te obveza javne objave podataka o članovima savjeta kao i posebnim savjetnicima imenovanim na temelju ovoga Zakona. Novim člankom 23.a uređuje se na koji način posebni savjetnici i članovi savjeta moraju obavljati svoje poslove, s posebnim naglaskom na njihovu nepristranost te izbjegavanje i otklanjanje sukoba interesa. U tu svrhu uvodi se obveza potpisivanja Izjave o interesima i nepristranosti.

Omogućuje se vođenje kaznenog postupka protiv člana Vlade za koruptivna kaznena djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, bez prethodnog odobrenja Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vlade od 5. kolovoza 1998. do danas u kontinuitetu ostvaruju zaštitu koja se sastoji u tome da se protiv člana Vlade, bez prethodnog odobrenja Vlade, ne može voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. Međutim, izmjenama kaznenog zakonodavstva te usklađivanjem s međunarodnim i europskim pravom, u razdoblju od 1998. do danas, uvedena su neka nova ili izmijenjena postojeća kaznena djela uključujući i tzv. koruptivna kaznena djela. Slijedom navedenog, u postojećem zakonodavnom okviru za neka od koruptivnih kaznenih djela trenutno je propisana kazna zatvora u trajanju do 5 godina.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, aktom od 12. svibnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Izradi ovoga zakonskog prijedloga pristupilo se radi ujednačavanja kriterija za kandidiranje članova Vijeća iz reda sudaca svih sudova, a i kako bi se u odnosu na suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske otklonila postojeća diskriminacija koja proizlazi iz propisanog uvjeta obnašanja sudačke dužnosti u sudu određene vrste od najmanje pet godina uzimajući u obzir vrijeme početka rada ovoga suda. Iz navedenog se razloga, neovisno o propisanom uvjetu, sucima ovoga suda imenovanim odlukom Vijeća broj: IS-11/19-25 od 8. studenoga 2019., izrijekom daje pravo da budu kandidati na prvim izborima za članove Vijeća iz reda sudaca koji će se provesti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Radi administrativnog rasterećenja Vijeća iz njegovog djelokruga izostavlja se obveza vođenja očevidnika sudaca koje već vode sudovi i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, kao i pružanje tehničke potpore radu Povjerenstva za izbor članova Vijeća.

Postupak planiranja popunjavanja sudačkih mjesta vremenski se skraćuje s dvije na jednu godinu kako bi se što realnije utvrđivale potrebe popunjavanja.

U postupcima imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova odredbe ovoga Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Na navedeni bi se način za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u sudskim odnosno državnoodvjetničkim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.

Radi provedbe dosljednijeg razlikovanja između instituta imenovanja i premještaja preciznije se određuju uvjeti za imenovanje u sudove prvog stupnja, a institut premještaja dodatno uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugi sud istog stupnja može samo sudac koji obnaša sudačku dužnost najmanje tri godine kako bi se rasteretili postupci imenovanja u kojima redovno sudjeluje i velik broj već imenovanih sudaca.

Sudjelovanje u postupcima imenovanja sudaca županijskih i visokih sudova omogućuje se i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja. Također se propisuje da Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim prema drugim propisanim kriterijima ne mogu biti imenovani te se izostavlja ograničenje Vijeću da na razgovor ne zove kandidate koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja.

Radi postizanja veće učinkovitosti instituta privremenog upućivanja sudaca na rad u druge sudove povećava se moguće vrijeme upućivanja te se status navedenih sudaca u radu na predmetima izjednačava sa statusom sudskih savjetnika-specijalista koji imaju najšire ovlasti rada na sudskim predmetima.

Kako bi se ojačala stegovna odgovornost sudaca, katalog stegovnih djela dopunjuje se stegovnim djelom nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere u skladu s posljednjim izmjenama Zakona o sudovima koje propisuju periodičnu sigurnosnu provjeru svih sudaca te se pod neurednim obnašanjem dužnosti povećava dužnost ispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca s 80 na 100%, a ujedno se neurednim obnašanjem dužnosti utvrđuje i nastup zastare zbog nepoduzimanja postupovnih radnji bez opravdanog razloga.

U postupcima imenovanja predsjednika sudova onemogućuje se imenovanje u određenom vremenskom razdoblju sucima kojima su izrečene stegovne kazne te se otklanjaju prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 67/18.), a radi otklona nedoumica koje su se javile u dosadašnjoj praksi posebno se propisuje zadržavanje prava na veću plaću u slučajevima kada se za predsjednika suda imenuje sudac višeg suda u odnosu na sud u kojem se provodi imenovanje predsjednika.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću podnijela je Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine. Planirane izmjene navedenog zakona su brojne, a Vlada ih obrazlaže na sljedeći način:

„Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupilo se radi propisivanja umanjenja obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%.

Propisuje se početak mandata članova Vijeća od polaganja prisege te se, radi veće transparentnosti i dostupnosti javnosti, ovim Prijedlogom zakona propisuje obveza objave plana popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njegovih izmjena na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

Institut trajnog premještaja zamjenika državnih odvjetnika dodatno se uređuje uvjetom da se trajno premjestiti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja može samo zamjenik koji obnaša državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine kako bi se spriječili poremećaji u stanju popunjenosti i kontinuiteta u radu državnih odvjetništava.

Za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali ocjena njihovog rada u državnoodvjetničkim odnosno sudskim predmetima prema posebnoj metodologiji koju donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te završna ocjena koju ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, dok bi za ostale kandidate mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi.

Postupak imenovanja zamjenika županijskih državnih odvjetnika usklađuje se s odredbama ovoga Zakona u odnosu na izričaj propisanog uvjeta za imenovanje pa se sudjelovanje u ovim postupcima omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, za koje se kao kriterij imenovanja propisuje posebna pisana provjera znanja.

Vijeće nema obvezu na razgovor pozivati kandidate koji niti uz najviši mogući broj bodova na razgovoru u zbroju s brojem bodova ostvarenim prema drugim propisanim kriterijima ne mogu biti imenovani te se izostavlja ograničenje Vijeću da na razgovor ne zove kandidate koji su ocjenom obnašanja dužnosti ostvarili manje od 130 bodova. Najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru pred Vijećem povećava se s 15 na 20 kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja.

U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja kako bi se omogućilo što objektivnije vrednovanje tih kandidata.

U postupcima imenovanja državnih odvjetnika otklanjaju se prerestriktivna ograničenja mogućnosti ponovnog imenovanja koja su uvedena Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18.). Radi otklona nedoumica koje su se javile u dosadašnjoj praksi posebno se propisuje zadržavanje prava na veću plaću u slučajevima kada se za državnog odvjetnika imenuje državnoodvjetnički dužnosnik višeg državnog odvjetništva u odnosu na državno odvjetništvo u kojem se provodi imenovanje državnog odvjetnika.

Izmjenama pojedinih odredbi, radi otklona utvrđenih nejasnoća i nedosljednosti, uređen je postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika. Unutar stegovnog postupka protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni te se uvodi mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva. Također radi veće učinkovitosti rada Vijeća u provedbi stegovnih postupaka uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje utvrđuje činjenice i o utvrđenim činjenicama izvještava Vijeće, a radi otklona nejasnoća i pravnih praznina dorađuje se i postupak privremenog udaljenja od obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika. Radi usklađenja s donesenim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu posebno se propisuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Kao neodgovarajuća obveza s obzirom na stalnost i trajnost dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika izostavljena je obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti.“

Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu., aktom od 12. svibnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 8. prosinca 2021. donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu („Narodne novine“, broj 140/21.), Odluke o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu („Narodne novine“, broj 140/21., u daljnjem tekstu: Zakon o izvršavanju).

Nadalje, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 15. prosinca 2021. donio novi Zakon o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.). Njegovom primjenom stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci bit će vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje Zakon o proračunu.

Budući da su Zakonom o proračunu uređena temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna, ovim se Zakonom uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

U skladu s navedenim, ovim se Zakonom uređuje:

- upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima

- trošenje proračunskih sredstava

- upravljanje državnom imovinom

- zaduživanje i tekuće otplate

- državna jamstva

- uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio

- poticajne mjere u gospodarstvu

- novčane kazne zbog povreda odredbi ovoga Zakona.

Ovim se Zakonom u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju usklađuju postojeće te propisuju nove odredbe za koje obveza proizlazi iz novog Zakona o proračunu. Uz navedeno, ovaj Zakon uređuje i druga pitanja u izvršavanju proračuna, a koja su na temelju prakse i nastalih okolnosti utvrđena kao nužna za izvršavanje proračuna za tekuću godinu. Tako je propisana i nova odredba prema kojoj se sredstva za saniranje i posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

Iz gore navedenih razloga mijenjano je više od polovine odredaba sada važećeg Zakona o izvršavanju te se pristupilo izradi novog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu. Stupanjem na snagu ovoga Zakona zakona prestat će važiti Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu („Narodne novine“, broj 140/21.).

Zakon o proračunu propisuje obvezu da se zakonom o izvršavanju, uz iznos do kojeg proračunski korisnik može predvidjeti plaćanje predujmom bez prethodno dobivene suglasnosti ministra financija, propisuju i uvjeti za dobivanje navedene suglasnosti kao i novi uvjeti za preuzimanje višegodišnjih obveza na teret proračuna. Stoga su u ovom Zakonu, u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju, izmijenjene i dopunjene odredbe koje propisuju gore navedeno.

Novim Zakonom o proračunu propisane su odredbe kojima se jača zakonodavni okvir davanja državnih jamstava i nadzora nad ispunjavanjem obveza po ugovorima za koje je dano državno jamstvo kao i mogućnost da se zakonom o izvršavanju državnog proračuna ovlaste druga tijela za izdavanje državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, propisane su nove odredbe vezano za uvjete za izdavanje jamstava, u ime i za račun Republike Hrvatske, i to jamstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a – 19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu te u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.“

Priredila: Ana Turić, mag.iur.