Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025. godine.

''Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu pristupa se prvenstveno radi ustrojstvenih i organizacijskih izmjena čiji je cilj kvalitetniji i učinkovitiji rad najvišeg državnog odvjetništva. U navedenom smislu omogućava se osnivanje posebnih specijaliziranih ustrojstvenih jedinica unutar Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (…)'' Predlaže se ustanoviti Specijalizirani tim za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, ali i propisati mogućnost ustanovljavanja drugih specijaliziranih timova. Ustrojava se posebni Odjela za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država.

''(…) Na razini svih državnih odvjetništava naglašava se obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova godišnjim rasporedom poslova vode računa o sklonostima zamjenika državnih odvjetnika i državnih službenika u državnom odvjetništvu, posebnim specijalističkim znanjima te njihovom redovitom stručnom usavršavanju kako bi se za rad na pojedinim vrstama predmeta osigurala specijalizacija i najviša moguća razina kompetencija za postupanje. Također je utvrđena potreba u svakodnevnom poslovanju državnih odvjetništava smanjiti dodatna administrativna opterećenja pa se tako predlaže izostavljanje potrebe davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema ovom Zakonu te pojednostavljenje postupka određivanja godišnje liste istražitelja.''

''Kako bi se osigurao učinkovitiji rad državnog odvjetništva i dodatno zaštitila tajnost podataka propisuje se da se tajnim smatraju i sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva, a radi poboljšanja komunikacije državnih odvjetništava s javnošću propisuje se i detaljnije uređenje davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanje javnosti o izvidima u tijeku Poslovnikom državnog odvjetništva.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

Izvješće druge faze evaluacije Republike Hrvatske u okviru pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ''sadrži preporuke Republici Hrvatskoj da poduzme korake kako bi se osiguralo da Ured djeluje brzo i proaktivno u predmetima podmićivanja stranih javnih službenika te da poduzme daljnje mjere za smanjenje odugovlačenja u postupcima podmićivanja stranih javnih službenika i povezanih kaznenih djela.''

Pojedina rješenja Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nisu usklađena sa Zakonom o državnom odvjetništvu, čije odredbe se primjenjuju, ako Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nije što drukčije propisano kao ni sa Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću koji uređuje statusna pitanja državnoodvjetničkih dužnosnika iz nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća.

''Ovim izmjenama i dopunama dopunjuje se katalog kaznenih djela za koje je stvarno nadležan Ured, na način da se njegova nadležnost proširuje i u odnosu na kaznena djela vezana uz terorizam. (…) Uredu se daje mogućnost da predmete u kojima postoje samo naznake počinjenja kaznenih djela iz nadležnosti Ureda, radi provođenja izvida, može dostaviti na postupanje mjesno nadležnom državnom odvjetništvu,'' s tim da su propisane iznimke s obzirom tko je počinitelj ili objekt počinjenja kaznenog djela.

U svrhu ubrzanja sudskih postupka u predmetima iz nadležnosti Ureda, predložena je posebna dužnost predsjednika vijeća da omogući koncentrirano vođenje rasprave, propisuju se restriktivniji uvjeti za raspored zamjenika ravnatelja na rad u Ured, preciziraju se odredbe o upućivanju državnoodvjetničkih dužnosnika na rad u Ured te o povjeravanju pojedinih predmeta iz nadležnosti Ureda u rad državnoodvjetničkim dužnosnicima te se mijenjaju uvjeti za imenovanje ravnatelja Ureda čime se nastoji osigurati širi krug mogućih kandidata te se ujedno propisuje ograničenje da nitko na ovu dužnost ne može biti imenovan više od dva puta uzastopce.

''Predloženim zakonom također se redefinira unutarnje ustrojstvo Ureda, a nadležnost županijskih sudova za postupanje u predmetima iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta širi se i na Županijski sud u Varaždinu te se omogućava delegacija nadležnosti i na Općinski sud u Varaždinu, prvenstveno radi veće učinkovitosti u rješavanju ovih predmeta na nacionalnoj razini, odnosno radi rasterećenja Županijskog suda u Zagrebu, sve sukladno preporukama Radne skupine OECD-a za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju u postupku pristupanja Republike Hrvatske ovoj Organizaciji koje se odnose na povećanje učinkovitosti u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Predloženim zakonom postići će se veća učinkovitost u rješavanju predmeta iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na nacionalnoj razini jer će se omogućit da Ured predmete u kojima postoje isključivo naznake počinjenja kaznenih djela iz njegove nadležnosti, radi provođenja izvida, dostavi na postupanje mjesno nadležnom državnom odvjetništvu, uz zakonom propisane iznimke. 

Utjecat će se na ubrzanje sudskih postupaka u složenim i koruptivnim predmetima propisivanjem da se u postupku za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta sjednice, ročišta i rasprave održavaju u kontinuitetu, bez odugovlačenja i uz pravodobnu najavu, pri čemu je predsjednik vijeća dužan poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje neopravdanih odgoda kako bi se postupak završio u najkraćem mogućem roku.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

Konačan prijedlog donosi se zbog potrebe usklađivanja s novinama u pravnoj stečevini Europske unije, odnosno pravnim aktima koji su doneseni nakon stupanja na snagu Zakona o zaštititi prijavitelja nepravilnosti  kojim je u naše zakonodavstvo prenesena Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije koja je stupila na snagu 16. prosinca 2019. te radi  usklađivanja s dobivenim preporukama OECD-a u okviru pristupanja  toj Organizaciji.

Stoga je potrebno proširiti materijalno područje primjene Zakona, tako da se u popis akata u Prilogu Zakona uvrste novi pravni akti Europske unije na koje je prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937. Odredba o materijalnom području primjene Zakona sada izrijekom uključuje kaznena djela protiv službene dužnosti i kaznena djela protiv gospodarstva. ''(…) Zaštita prijavitelja ne ograničava samo na navedena kaznena djela već se ista primjenjuje u kontekstu i drugih situacija vezanih za ostala kaznena djela glede kojih postoji ugrožavanje javnog interesa (…).''

U kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, Radna skupina OECD-a, iako pozitivno ocjenjuje zakonsko uređenje, uputila je nekoliko preporuka za daljnje poboljšanje zakonodavnog okvira: izričito propisati da Zakon obuhvaća i prijavljivanje podmićivanja stranih javnih službenika i povezana kaznena djela, osigurati zaštitu prijaviteljima nepravilnosti koji prijavljuje nepravilnost državnom odvjetništvu ili policiji, osigurati pravovremenost sudskih postupaka za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, osigurati da su novčane kazne za osvetu protiv prijavitelja nepravilnosti učinkovite te osigurati sredstva Pučkom pravobranitelju u kontekstu zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator