Jedna od tih mjera je i objava imovinskih kartica sudaca za koju se i u raspravi moglo čuti da joj se suci protive, dok Bošnjaković kaže da on u razgovoru s predsjednicima sudova i sucima nije naišao na takvo mišljenje. U karticama, kazao je, neće biti podaci poput adresa što bi moglo ugroziti sigurnost pravosudnih dužnosnika, ali ne vidi razloga zašto njihova imovina ne bi bila javno dostupna.

"Želimo objavu imovinskih kartica, mislimo da bi to doprinijelo vraćanju povjerenja u pravosuđe jer u ovim vremenima kada svi sumnjaju kada je stupanj percepcije korupcije u pravosuđu iznimno visok, ovo je jedan mali korak da pokažemo da nemamo što skrivati", pojasnio je Bošnjaković.

Za istraživanje koje pokazuje da čak 68 posto građana ima negativno mišljenje o funkcioniranju pravosuđa i nezadovoljni su utjecajem politike Bošnjaković smatra da je više riječ o dojmu nego realnosti.

"Ne sumnjam u podatke, no u pravosuđu ima vrlo složenih predmeta, oni koji gube su nezadovoljni, a vrlo često nisu zadovoljni ni oni koji svoje pravo moraju dokazivati na sudu, kao i oni protiv kojih se vodi postupak. Važno je reći da postoje veliki predmeti koji su pod lupom javnosti i oni vrlo često znaju zasjeniti cijeli niz predmeta koji se dobro rješavaju. Mi smo zemlja koja godišnje ima oko 1,6 milijuna novih predmeta, a rješavamo ih i više. Stotine tisuća predmeta se rješavaju uredno, a o tome se ne govori".

Podsjetio je i da je "prije nekoliko godina" bilo 1,6 milijuna neriješenih predmeta, a danas ih je 500.000. "Dakle nekakav rad je ipak ostvaren", kazao je ministar.

Slično je u raspravi zaključio i zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela koji je pozdravio zahtjev da se na internetu objavljuje čim više podataka vezanih uz pravosuđe jer je "transparentnost najvažnija za sprječavanje korupcije". Mrčela je dodao da imovinske kartice sudaca nisu "standard Vijeća Europe" te podsjetio da ih i sada mogu kontrolirati Državno sudbeno vijeće i porezna uprava.

Predstavnica GONG-a Jelena Berković smatra da je jedan od glavnih problema upravo ne provjeravanje već postojećih podataka.

"Nije dovoljno samo u otvorenim formatima pustiti podatke van nego i od državnih tijela ući u provjeru. I iz DSV-a smo čuli apel da im nedostaje resursa za pravo provjeravanje. To bi trebalo raditi barem jednom godišnje ili nasumično provjeriti određene kategorije dužnosnika", smatra Berković, podsjećajući da se kod političara još uvijek ne može "provjeravati imovinu koja leži na bankama".

"Kad bi ova vlada razmišljala proaktivno antikorupcijski i kada bi bila ambiciozna oko svojih antikorupcijskih planova već bi sada imali javno objavljeni resistar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj i puno jače ovlasti Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa i kapacitete u DOV-u i DSV-u da provjeravaju podatke kao što bi i Državno izborno povjerenstvo trebalo provjeravati donatore i kako se troši novac", dodala je Berković.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan predložio je da se na suđenjima čim prije ukine diktiranje u zapisnik i pokrene projekt snimanja rasprava što bi uvelike skratilo sudovanje pa i percepciju o pravosuđu.

(HINA, 11. 12. 2017.)