U trenutačno važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 - u nastavku teksta: Zakon) propisano je da je „motorno vozilo“ svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama. Budući da je ova odredba općenita, predlagatelj izmjene Zakona smatra da se posebno moraju definirati kategorije za vozila kao što su električni romobili, električni monocikli i segwayji.

Sada se, sukladno tumačenju članka 124. Zakona, osoba koja koristi električni romobil, električni monocikl ili segway smatra pješakom te se ne smije kretati kolnikom, odnosno za kretanje treba koristiti nogostup.

Ipak, uzimajući u obzir da se tehnologija novih vrsta vozila brzo razvija i da se ponekad ne može sa sigurnošću utvrditi je li riječ o motornom vozilu ili ne, odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne predstavljaju potpunu zakonsku regulativu, odnosno mogli bismo reći da postoji pravna praznina.

S obzirom na navedeno, predlaže se uvođenje dviju novih kategorija vozila:

• pomoćno pješačko sredstvo i
• osobno prijevozno sredstvo.

U „pomoćna pješačka sredstva“ ubrajaju se romobili bez motornog ili električnog pogona,  koturaljke, role i slično, a u „osobna prijevozna sredstva“ ubrajaju se vozila koja nisu razvrstana niti u jednu od kategorija vozila, odnosno monocikli s motornim ili električnim pogonom, segwayji, howerboardi, romobili s motornim ili električnim pogonom i slično.

Prijedlogom izmjena Zakona uređen je i način sudjelovanja novih kategorija vozila u prometu na cestama. Naime, vozači „osobnih prijevoznih sredstava“ bit će dužni kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima da biciklistička staza ili traka ne postoje, mogu se kretati površinama namijenjenima za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. Na njih će se primjenjivati i trenutačno važeća pravila o prednosti prolaska vozila.

Od drugih izmjena Zakona kojima se nastoji pratiti uzlaznu putanju razvoja tehnologije, uvodi se novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika u odnosu na vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo), te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično automatizirano vozilo i pritom ne sjede na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje, zbog čega nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim situacijama.

Reguliranje prometovanja električnih romobila i sličnih prijevoznih sredstava nije strano u državama članicama Europske unije. U Njemačkoj je uporaba električnih romobila regulirana u lipnju 2019. godine tako da je dopuštena maksimalna brzina kretanja ograničena na 20 km/h, za upravljanje nije potrebna vozačka dozvola, a minimalna dob za vozača iznosi 14 godina. Dopušteno je kretanje po biciklističkim stazama, a u slučaju nepostojanja staze, kretanje po kolniku ako je postavljen prometni znak „Dozvoljeno za romobile“. U Francuskoj je od srpnja 2020. za „osobne motorizirane pokretne naprave“ uvedeno ograničenje brzine na najviše 25 km/h, predviđeno je da se kreću i po biciklističkim stazama/trakama i na cestama u gradovima na kojima je brzina ograničena na 50 kilometara na sat. Drugi pol reguliranja prometovanja spomenutih kategorija vozila predstavljaju zakoni Velike Britanije i Irske, gdje su električni romobili svrstani u kategoriju motornog vozila te im je zabranjena vožnja po pješačkim i javnim površinama, a dopuštena im je vožnja samo po privatnom zemljištu.

Predloženim bi se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sukladno Vladinim predviđanjima, trebala otkloniti pravna praznina i pravna nesigurnost prouzročena sve većom prisutnošću novih vrsta prijevoznih sredstava na kolnicima. Ipak, uzimajući u obzir sve brži tehnološki napredak, izvjesno je da ćemo u budućnosti svjedočiti različitim prijevoznim sredstvima na električni ili neki drugi pogon, zbog čega bi hrvatsko prometno zakonodavstvo i dalje trebalo pratiti razvoj tehnologije na tom području.

Autorica: Ana Turić, mag. iur.