Prema dogovoru dviju zakodavnih institucija, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta, zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provodit će stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imat će više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita.

Privremeni politički dogovor trebaju još formalno potvrditi i Vijeće i Parlament i očekuje se da bi se to trebalo dogoditi u travnju.

Budući da je riječ o uredbama, one se mogu odmah početi provoditi čim stupe na snagu jer su izravno primjenjive u državama članicama koje ih ne moraju prenositi u svoja zakonodavstva.

Pakt predviđa da kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU-a po 20 tisuća eura za svakog migranta kojeg odbiju.

“Današnji povijesni dogovor sjajan je dokaz kako Europa može pronaći rješenja za pitanja koja su građanima najvažnija. Pakt se sastoji od razumnih i neophodnih mjera za predvidljivo i učinkovitije upravljanje migracijama”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije nadležan za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson ističe potrebu humanog pristupa migracijama.

"Moramo upravljati migracijama na pravilan i europski način. Ne radi se o pobjednicima i gubitnicima. Dogovorom o zajedničkom pristupu upravljanju migracijama na human način svi ćemo biti pobjednici”, rekla je Johansson.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da pakt koji uključuje pet uredbi “nije savršen” i da ne predstavlja ustupak desnici, nego da je pragmatičan.

S druge strane, organizacije za ljudska prava ističu da je “ovo katastrofalan dan”.

Više od 50 nevladinih organizacija upozorilo je u otvorenom pismu da će pakt o migracijama omogućiti državama da proizvoljno zatvaraju djecu i vraćaju migrante u tzv. “sigurne treće zemlje”.

“Danas je katastrofalan dan za ljude koji bježe od rata i nasilja. Svojom reformom azila, Europska unija se fokusira na kampove za zadržavanje migranata, ograde i deportaciju u nesigurne treće zemlje. Ovo je kompromis na štetu ljudskih prava”, rekao je Felix Braunsdorf, stručnjak za migracije i azil organizacije Liječnici bez granica.

S druge strane, predsjednica Parlamenta  kaže da je dogovor o paktu ključan u borbi protiv desnog populizma.

“Dogovor o paktu prije kraja godine značit će odlučnu pobjedu za izgradnju preuropskog centra prije europskih izbora sljedeće godine”, rekla Metsola prošli tjedan čelnicima država članica EU-a.

Prva od pet uredbi odnosi se na dubinsku provjeru na granicama, što znači da se uvode  jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja po njihovu dolasku, što treba pridonijeti sigurnosti unutar šengenskog područja.

Druga je uredba o Eurodacu, zajedničkoj bazi podataka u kojoj se prikupljaju točniji i potpuniji podaci za otkrivanje nedopuštenih kretanja.

Zatim, uredba o postupcima azila koja znači brži i učinkovitiji postupak azila i vraćanja te postupak na granici.

Četvrta je uredba o upravljanju azilom i migracijama, kojom se uspostavlja novi mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, kao i jasnih pravila o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil.

Peta je uredba o kriznim situacijama i situacijama više sile. Ona treba osigurati da EU u budućnosti bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata.

(HINA, 20. 12. 2023.)

Fotografija: Unsplash