– Nikakvih pravnih prepreka nema za početak izgradnje i za izgradnju Pelješkoga mosta, kazao je u četvrtak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
 Hrvatska je potvrdila pravo Bosne i Hercegovine (BiH) neškodljivog prolaska hrvatskim morskim prostorom, teritorijalnim vodama i unutrašnjim morskim vodama svim brodovima koji plove u i iz luke Neum prema Hrvatskoj i ZERP-u i isto tako članka 45. Konvencije UN-a o pravu mora koji uređuje pravo neškodljivog prolaza između u jednog dijela otvorenog mora ili isključivog gospodarskog pojasa, u ovom slučaju hrvatskoga ZERP-a i teritorijalnog mora druge države, dodao je.

Kako je istaknuo, neosporno je da Hrvatska gradi Pelješki most na svom teritoriju, koji je udaljen 500 metara od crte razgraničenja.

– Znači, nikakvih pravnih prepreka ili bilo kakvih drugih nema za početak gradnje Pelješkoga mosta i Hrvatska će graditi Pelješki most, ustvrdio je.

Dvojica bošnjačkih parlamentarnih zastupnika u Bosni i Hercegovini u srijedu su u pismu zatražili od predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija pomoć u zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje morske granice između BiH i Hrvatske kod Neumskog zaljeva nastavljajući višemjesečne napade bošnjačkih čelnika na taj ključni hrvatski projekt.

Šefik Džaferović i Safet Softić u pismu su rekli kako BiH nikada nije dala formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, pa ga se ne bi smjelo ni graditi. Tvrde kako Hrvatska gradnjom mosta ugrožava suverenitet BiH i krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora jer, po njihovu sudu, inzistira na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu od BiH do otvorenog mora.

Takav “agresivni pristup”, stajalište je Džaferovića i Softića, prijeti grubim narušavanjem geopolitičkog poretka na Jadranskom moru i ugrožava suverenitet i stabilnost BiH kao pomorske države.

Predsjednik vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u srijedu je, pak, iskazao nezadovoljstvo ponašanjem Europske komisije zbog odluke da sufinancira gradnju Pelješkog mosta. Nitko iz Bruxellesa o tome ništa nije pitao nikoga iz BiH, a Izetbegović to drži nedopustivim.

Butković je ovo što se događa u BiH nazvao “odrazom unutarnjeg stanja u susjednoj državi”. Naveo je da je on primio dva pisma – od ministra civilne rada u kojem se traži zaustavljanje gradnje te ministra pravosuđa koji kaže da nema nikakvih prepreka.

– Ne bih ulazio u sadržaje tih pisama, rekao je Butković te podsjetio je da su hrvatska i bosanska strana još 2006. godine zajednički utvrdile na zahtjev BiH tehničke karakteristike mosta te je naveo da su traženja BiH bila da visina mosta bude 55 metara, a širina plovnog puta 200 metara.

Hrvatska strana je to prihvatila i ugradila u projekt Pelješkog mosta, naveo je Butković, ocijenivši da se sve radilo u dobrosusjedskim odnosima i 2006., a radi se i danas.

Vezano za konferenciju o Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) pod nazivom “Postignuća, rezultati i pogled u budućnost”, koja se održava u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva, Butković je naveo da je Hrvatska do sada ugovorila 93 posto raspoloživih sredstava iz tog fonda, što je otprilike 450 milijuna eura, za velike infrastrukturne projekte koji se nalaze na europskim prometnim koridorima.

– To je jedan primjer uspješnog ugovaranja i povlačenja sredstava. Ja sam osobno sretan zbog sektora prometa, a sada se polako i u drugim sektorima povećava apsorpcija EU sredstava, izjavio je ministar, dodavši da to daje nadu i optimizam da će krenuti veliki infrastrukturni projekti koji će se povećavati BDP.

Na upit novinara kakva je budućnost autoceste prema Dubrovniku, Butković je kazao da polako pripremaju za drugo operativno razdoblje, iza 2020. godine, velike infrastrukturne projekte, među kojima je i izgradnja te autoceste, dodavši da je izgradnja jadransko-jonskog koridora jedan od prioriteta.

– Sada nam slijede razgovori, dogovori i priprema projekata za sljedeće operativno razdoblje, zaključio je Butković.