Kazao je to u razgovoru za Hinu Saša Leković, bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) i sadašnji hrvatski koordinator međunarodnog projekta zaštite "zviždača" utemeljenog na EU Direktivi o zaštiti zviždača predstavljenog hrvatskim institucijama i tvrtkama u posljednja tri tjedna.
Dodaje da se od institucija dosad odazvalo samo Ministarstvo pravosuđa koje je zaduženo za nacionalni antikorupcijski program, ali i da je uspostavljena suradnja s Uredom pučke pravobraniteljice.

GlobalLeaksov sofver u potpunosti štiti identitet "zviždača"

"Na adrese 25 potencijalnih korisnika u Hrvatskoj prva informacija o inicijativi poslana je prvih dana veljače. Odgovorio je manji dio privatnih tvrtki. Od javnih i državnih tvrtki, institucija i organizacija do sada nitko nije čak niti potvrdio primitak obavijesti iako su svi zamoljeni da to učine. Među onima koji za sada ignoriraju ovu inicijativu su i uprava Ine, Zagrebačko sveučilište, KBC Zagreb, gradske uprave Zagreba i Splita, Vukovarsko-srijemska i Istarska županija kao i ministarstva – poljoprivrede, unutarnjih poslova; državne imovine; za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku", ističe Leković. Dodaje i kako je lani prihvaćenim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti do kraja ožujka određeno imenovanje osobe u tvrtkama, organizacijama i institucijama koje će biti zadužene za postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, tzv. povjerljive osobe te da to dodatno baca svjetlo na ignoriranje inicijative. Osim toga, kako ističe Leković, tu su i izrazite prednosti jer GlobalLeaksov softver za sigurno anonimno prijavljivanje nepravilnosti, koji u potpunosti štiti identitet "zviždača", institucije i svi zainteresirani korisnici mogli bi besplatno koristiti najmanje godinu dana.
Inicijativu za zaštitu zviždača provodi skupina nevladinih organizacija predvođenih španjolskim FINGAR-om, kazao je Leković dodajući da su sve te organizacije iz zemalja u kojima je zabilježena visok stupanj percepcije korupcije.

Inicijativa u zemljama s visokim stupnjem percepcije korupcije

"Prema indeksu percepcije korupcije, zemlje u kojima je percepcija najveće razine korupcije unutar EU su redom Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Grčka, Hrvatska, Slovačka, Italija, Malta, Španjolska, Češka Republika i Cipar. U tim zemljama se provodi ova inicijativa", kaže Leković ističući i manjkavosti Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
"Ono što smatram najproblematičnijim jest što se uopće ne bavi zaštitom anonimnih prijavitelja, a to je glavna tema naše inicijative. Naime, nema zakonske obveze razmatranja anonimnih prijava. Neslužbeno objašnjenje koje sam čuo jest da bi prihvaćanje anonimnosti prijavitelja omogućilo povećanje broja neutemeljenih prijava. To je zaista moguće, ali ta mogućnost nikako ne bi smjela biti razlogom da se anonimne prijave ignoriraju", kaže Leković.
Ističe i dosad uspostavljenu pozitivnu suradnju s Uredom pučke pravobraniteljice.
"Temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti Ured pučke pravobraniteljice ima nadležnosti u slučaju javnog istupa 'zviždača' pa se ta uloga nadopunjava s našom inicijativom koja se prvenstveno odnosi na anonimne prijave poslodavcu", zaključuje Leković.

Anonimnost "zviždača" mogla bi povećati broj prijavljenih nepravilnosti

Iz Ureda pučke pravobraniteljice su, pak, potvrdili Hini da su dobro upoznati s navedenom inicijativom.
"Svrha Zakona jest zaštita prijavitelja nepravilnosti, što nije moguće bez informacije o njegovom identitetu. Iako bi anonimno prijavljivanje moglo povećati broj prijava nepravilnosti, to ne mora nužno značiti i učinkovitiju borbu protiv korupcije jer bi tijelima koja istražuju prijavu bilo znatno teže postupati zbog nemogućnosti traženja daljnjih informacija relevantnih za istragu", ističu u Uredu.
S druge strane, u Ministarstvu pravosuđa, ističu kako su zaprimili dopis Centra za razvoj medija u vezi uključivanja u dvogodišnji projekt o omogućavanju anonimnog prijavljivanja slučajeva korupcije i drugih nezakonitih radnji u tvrtkama, organizacijama i institucijama uz potpunu zaštitu "zviždača".
"Budući da je ovo Ministarstvo stručni nositelj Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, načelno smo zainteresirani za sudjelovanje u navedenom projektu, ali za odluku o tome potrebno je više informacija. Stoga je Ministarstvo pravosuđa zatražilo od koordinatora projekta u Hrvatskoj, a vezano za navedenu inicijativu, više informacija o ulozi Ministarstva pravosuđa u provedbi tog projekta", ističe ministarstvo u odgovoru.

(HINA, 27. 2. 2020.)