Podsjetio je da je prije nekoliko tjedana Vlada sa sindikatima pregovarala o temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim i državnim službama te da je postignuto suglasje sa sedam reprezentativnih sindikata u javnim službama i svim reprezentativnim sindikatima u državnim službama. Jedino ta tri sindikata koji su danas organizatori ovog prosvjeda nisu pristali na povećanje osnovice u formuli 3+3, od 1. veljače i 1. rujna. Time ukupno povećanje osnovice u mandatima ove Vlade iznosi čak 48 posto, naglasio je predsjednik Vlade.
 
Za usporedbu je naveo da osnovica u razdoblju 2011. do 2015. nije uopće povećana. Vlada je i u okolnostima vrlo velikih kriza, od Covida, do potresa i energetske krize te ekonomskih i financijskih pritisaka, kontinuirano osiguravala rast plaća i mirovina jer je to na mikro razini jedini stvarni pokazatelj rasta socijalnog i ekonomskog standarda građana. Iz tog je razloga donesen i novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, kazao je premijer naglasivši kako su trebale proći 33 godine da se jedna Vlada odvaži pokušati ujednačiti sustav plaća u državnom i javnom sustavu. Temeljno načelo pritom je bilo osigurati za približno isti rad približno iste plaće.
 
Obrazovanje je prioritet Vlade, trenutna ulaganja vrijedna 2,7 milijardi eura
Taj je proces bio uključiv i u sebi inkorporirao niz konzultacija i s predstavnicima sindikata. Nakon donošenja tog Zakona, donijele su se i dvije uredbe o koeficijentima, a i oko njih su se također vodile tijesne konzultacije s predstavnicima sindikata, uključujući i sindikate iz područja obrazovanja.
 
Da je obrazovanje hrvatskoj Vladi prioritet, govori nekoliko činjenica, kazao je premijer Plenković. Prvo, današnji proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih je oko 4,6 milijardi eura, naglasio je, što znači da je od početka mandata ove Vlade povećan za više od duplo. Drugo, dodao je, trenutno je Hrvatska u ciklusu najvećih investicija u obrazovanu infrastrukturu ikada vrijednog 2,7 milijardi eura."Dakle, napor i prioritet koji je dan ovom resoru je više nego očit i on, uz demografsku revitalizaciju, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, predstavlja jednu od četiri temeljne piste političkog djelovanja u ovom desetljeću", poručio je.
 
Približno jednaka plaća za približno jednak rad, a eventualne pogreške u sustavu koeficijenata će se ispraviti
Naravno da su u tom kontekstu itekako važne i plaće zaposlenika, dodao je. Stoga Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnim i javnim službama, na čijem je čelu ministar Habijan, sustavno i na temelju analize svakog pojedinog prijedloga analizira eventualne nepravde ili anomalije u sustavu koeficijenata.
 
I tamo gdje su razlozi opravdani, to će Vijeće popravljati eventualne pogreške, dodao je predsjednik Vlade. Cijeli je taj sustav napravljen na način da svi budu približno jednaki, poručio je premijer i dodao kako idealnog rješenja nema. Rješenje koje je doneseno lani, naglasio je, prosječno je donijelo rast plaća u državnom i javnom sustavu za 32 posto, što je presedan. Napravili smo to zato što želimo i kvalitetniji rad, i zadovoljnije djelatnike, i više ljudi koji se angažiraju u državnim i javnim službama jer dobivaju adekvatnu naknadu za svoj rad, kazao je predsjednik Vlade.
 
"Nastavit ćemo rad na povećanju plaće, ali temeljem cjelovite analize onoga što je pred nama smatramo da je ovaj štrajk koji je trenutno u tijeku nije bio potreban. Vlada je tu, spremna za dijalog", poručio je naglasivši da im je najviše stalo do djece u obrazovnom sustavu i do roditeljskog mira, uz poštovanje svih zaposlenika u obrazovnom sustavu.
 
Spremni smo za pružanje dodatne pomoći Sjevernoj Makedoniji nakon tragedije u Kočanima
Još je jednom uime Vlade i uime Hrvatske izrazio sućut Sjevernoj Makedoniji, njihovoj Vladi, narodu, a prvenstveno obiteljima stradalih u strašnom požaru u Kočanima izrazivši iskreno žaljenje što je došlo do tako velike tragedije. U nedjelju je razgovarao s premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim, kojem je i osobno izrazio sućut.
 
Podsjetio je da je za sada pet pacijenata prevezeno iz Sjeverne Makedonije u Hrvatsku na liječenje. "Ostajemo spremni za pružanje dodatne pomoću ukoliko naši prijatelji u Sjevernoj Makedoniji procjene da trebamo i možemo pomoći", poručio je. Večeras će u Zagrebu boraviti ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije koji će posjetiti pacijente u zagrebačkim bolnicama, dodao je.
 
U obnovu nakon potresa do sad uloženo 3,5 milijardi eura
Uoči pete obljetnice zagrebačkog potresa, ovaj tjedan obilježen je završetak obnove na nekoliko lokacija.
U tom je kontekstu premijer naveo da je do sada za obnovu Zagreba i Banovine potrošeno 3,5 milijardi eura, koje je Vlada osigurala, 2 milijarde za Zagreb i milijardu i 500 milijuna eura za Banovinu. Ta su sredstva uložena u obnovu privatnih kuća, javne infrastrukture, javnih zgrada, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sakralne baštine.
 
Ovoga tjedna su otvoreni cjelovito obnovljena zgrada KB-a Merkur, projekt vrijedan 63 milijuna eura. Zatim Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj, vrijedna 34 milijuna eura, Atelijer Meštrović vrijedan 5,8 milijuna eura, kuća Heinzel, inače sjedište HINA-em vrijedna 7 milijuna eura, zgrada Pravnog fakulteta vrijedna skoro 8 milijuna eura. Premijer je istaknuo ove primjere kao vrlo kvalitetno trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a te iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, iz kojeg je alocirana jedna petina sredstava, odnosno skoro 2 milijarde eura, za obnovu. Podsjetio je da će se u subotu, na samu obljetnicu potresa, održati Dani otvorenih vrata te će brojni građani moći posjetiti niz lokacija na kojima je cjelovita obnova dovršena.
 
Investicije u plinovode vrijedne 533 milijuna eura
Od ostalih aktivnosti izdvojio je završetak radova na novom plinovodu, odnosno velikom proširenom projektu Plinacroa, za koji je Vlada osigurala sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Završena je dionica od 58 kilometara Zlobin-Bosiljevo, a to je samo dio ukupnih investicija u plinski transportni sustav, koji se povećava jer će se iduće godine dovršiti povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku.
 
Terminal će moći primiti čak 6,1 milijardu kubika plina godišnje, za čiji transport su potrebni novi, veći i prošireni plinovodi. Istovremeno su krenuli radovi na dionici Zabok-Lučko, od 36 kilometara, dodao je, a pripremaju se radovi na dionici Bosiljevo-Korzarac-Sisak. Te velike investicije u Plinacrove plinovode, ukupne duljine 216 kilometara, vrijedne su 533 milijuna eura.  
 
Idućeg tjedna nove mjere reguliranja cijene struje i plina
Od ostalih tema izdvojio je reguliranje cijena naftnih derivata, priuštivu cijenu električne energije i plina, kazavši da je Vlada već četiri godine angažirana po tom pitanju. Najavio je da će idućeg tjedna Vlada usvojiti mjere koje će upravo na tom tragu omogućiti građanima povoljnije cijene plina i struje nego što bi one bile da se formiraju isključivo prema tržišnim uvjetima.
 
Govoreći o makroekonomskim pokazateljima, premijer je naglasio da Vlada nastavlja odgovornu politiku upravljanja javnim financijama. Kazao je kako su ti pokazatelji jako dobri, i kad je riječ o rastu u prošloj godini, i o procjenama rasta u ovoj i idućoj godini, stopi inflacije koja je svedena na do tri posto, rapidnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Tu odgovornu politiku potvrdile su i dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Fitch i Standard&Poor's. I jedna i druga zadržale su hrvatski kreditni rejting na investicijskoj razini u A razredu, s pozitivnim odnosno stabilnim izgledima.
 
Povjerenje građana u smjer politike Vlade
Dodao je kako je prije nekoliko dana izdano 8. izdanje trezorskih zapisa. Ciljani nominalni iznos bio je 600 milijuna eura, a ostvareni nominalni iznos premašio je očekivanja i došao na 855,5 milijuna eura. Riječ je o 17 tisuća ulagača koji su iskoristili ovo pravo, a to znači da hrvatski građani, naglasio je premijer, investirajući u državne vrijednosne papire, šalju poruku povjerenja u smjer politike Vlade.
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je sastanak sa Savezom udruga branitelja radnika u Republici Hrvatskoj na kojem su razgovarali o njihovim pravima i statusu. Uručeni su ugovori o eksploataciji geotermalnih voda u Varaždinskoj županiji, a premijer je kazao da su geotermalne vode najpotencijalniji obnovljivi izvor energije budućnosti. Na kraju je najavio da danas poslijepodne putuje u Bruxelles gdje će sudjelovati na sastanku Europskog vijeća, a održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.

(VLADA.GOV.HR, 19.3.2025.)

Fotografija: Pixabay