Slobodno kretanje osoba svakom građaninu EU-a omogućuje da putuje, radi i živi u državi članici EU-a bez posebnih formalnosti. Schengen podupire tu slobodu omogućujući građanima da se kreću po schengenskom prostoru bez granične kontrole.

Sloboda i sigurnost putnika

Schengenskim odredbama ukidaju se kontrole na unutarnjim granicama EU-a, a istodobno se predviđa jedinstveni skup pravila za kontrole na vanjskim granicama koja se primjenjuju na osobe koje uđu u schengenski prostor u kratkom razdoblju (do 90 dana).

Schengenski prostor oslanja se na zajednička pravila koja posebno obuhvaćaju sljedeća područja:

• prelazak vanjskih granica EU-a, uključujući vrste potrebnih viza
• usklađivanje uvjeta ulaska i pravila o vizama za kratkotrajan boravak (do 90 dana)
• prekogranična policijska suradnja (uključujući prava na prekogranični nadzor i potjeru)
• snažnija pravosudna suradnja putem bržeg sustava izručenja i prijenosa izvršenja kaznenih presuda.

Pristupanje schengenskom prostoru nije samo politička odluka države pristupnice.

 Države moraju ispuniti popis preduvjeta:

• primjenjuju zajednički skup schengenskih pravila (tzv.schengenska pravna stečevina), glede kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanja viza, policijske suradnje i zaštite osobnih podataka
• preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime drugih zemalja schengenskog prostora i za izdavanje jedinstvenih schengenskih viza
• učinkovito surađivati s tijelima kaznenog progona u drugim zemljama schengenskog prostora kako bi se održala visoka razina sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola među zemljama schengenskog prostora
• povezivanje sa Schengenskim informacijskim sustavom (SIS).

Hrvatska je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. srpnja iste godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima schengenske pravne stečevine. Postupak evaluacije počeo je u u lipnju 2016. i završen je u svibnju 2019., a Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu.

Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država schengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica schengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati schengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje schengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Schengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.

Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u veljači 2021. godine.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u schengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja schengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

Vijeće ministara EU-a 9. 12. 2021. na sastanku je donijelo zaključak: “Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine“.

S ciljem pristupanja Hrvatske Schengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno provoditi schengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa schengenskom pravnom stečevinom – zaključeno je na sastanku vijeća.

Tako su stvoreni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku sukladno članku 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutarnjih graničnih kontrola.

Prije toga treba se održati i rasprava i glasovanje u Europskom parlamentu. Vlada RH optimistična je da će se to održati tijekom francuskog predsjedanja Europskom unijom, koje počinje 1. siječnja 2022. godine.

Lucija Salopek, bacc. oec.