29.05.2018.

Najavljeno donošenje paketa zakona o dugovima, ovrsi i stečaju prije saborske ljetne stanke

U povodu skorog okončanja javne rasprave o zakonima o otpisu dugova fizičkih osoba, o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, održan je okrugli stol „Nenaplaćena potraživanja i dugovi – kako do kvalitetnog rješenja?“ na kojemu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio donošenje zakonskog paketa prije ljetne stanke Hrvatskog sabora, izvijestila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Sudionici okruglog stola, kako je priopćeno, iznijeli su niz manjkavosti predloženih zakona koji će, zaključila je većina okupljenih, imati kratkoročan učinak i to samo na statističke podatke te dugoročno štetiti i samim dužnicima. Ministar Bošnjaković istaknuo je kako su mjere rezultat činjenice da u Hrvatskoj velik broj građana ima problema s plaćanjem svojih obveza.
„Zabrinula nas je brojka od 350 tisuća dužnika, zbog čega smo proveli analize, te gledali grupacije, iznose i profil vjerovnika. Kad je riječ o otpisu duga od strane države, država otpisuje do 10.000 kuna potraživanja, ali želimo ohrabriti i druge vjerovnike, poput banaka, telekoma, gradova i općina, da i oni tome pristupe, jer će im se umanjiti porezna osnovica“, komentirao je ministar Bošnjaković te dodao kako ipak još ima vremena za prihvaćanje novih konstruktivnih prijedloga, stoji u priopćenju.
Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja (HUAN) ponudila je pomoć u oblikovanju održivih i provedivih mjera za pomoć blokiranim građanima jer, kako kažu, imaju veliko iskustvo u izravnom radu i dogovoru s dužnicima.
„Oko 10 posto građana je unutar socijalne kategorije i ta se kategorija treba definirati zakonskim mjerama. Predloženi zakoni imat će statistički učinak i naizgled smanjiti broj dužnika, ali vratit će se dužnicima kao bumerang, jer će se ponovnim pokretanjem postupaka pred Finom ti isti dužnici naći pod potraživanjima. Zato treba prepoznati kategoriju dužnika koji su izmakli iz te socijalne kategorije. Kad je riječ o motivaciji za oprost duga, velika većina vjerovnika neće prihvatiti tu ponudu jer nije definiran socijalni kriterij dužnika. Što se tiče poreznih olakšica za vjerovnike o kojima govori Vlada, njih zapravo nema“, ustvrdio je predsjednik HUAN-a Matija Arapović.
Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić osvrnula se na strukturu dužnika i porijeklo njihovih dugova te ustvrdila kako svrstavanje u istu kategoriju šteti onima koji imaju namjeru i mogućnost otplate dugovanja.
Iz Hrvatske udruge banaka također su upozorili na rizike svrstavanja svih dužnika u istu kategoriju te apeliraju na donošenje provedivih i dugoročnih rješenja.
„Znamo tko su vjerovnici, koliko potražuju i koliko dugo. Ali o dužnicima znamo malo. I možemo pretpostaviti da je grupa od 350 tisuća ljudi jako heterogena i da im se treba individualnije pristupiti. Postoji čitav niz ljudi koji uz malu pomoć, edukaciju, kroz reprogramiranje duga mogu otplatiti svoj dug“, istaknuo je direktor HUB-a Zdenko Adrović i naglasio kako je za veći odaziv privatnih vjerovnika u otpisivanju duga nužno uvesti socijalne kriterije kako bi se pomoglo onima kojima je to zaista potrebno te da se dugoročno vodi briga o tim građanima, jer oni niti u budućnosti neće moći plaćati svoje obaveze.
Dopredsjednik udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Igor Škrgatić upozorio je kako se ovim zakonskim paketom šalje pogrešna poruka građanima koji redovito podmiruju svoje financijske obveze.
Dodao je i kako je za komplenu analizu budućih rješenja potrebno uzimati u obzir sva dugovanja dužnika, uključujući i otplate na temelju već postignute nagodbe s vjerovnicima, a ne samo ona koja su po očevidnicima navedena u FINI, te da je potrebno prekinuti praksu učestalih izmjena zakona ili novih zakona gdje prethodno nismo obuhvatili stručnu i opsežnu raspravu sa svim sudionicma i vjerovnicima, izvijestio je HUP.


(HINA, 23. 05. 2018.)

Arhiva