Europska središnja banka (ESB) pokrenula je jučer nadzorno testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik kako bi procijenila pripremljenost banaka za prevladavanje financijskih i gospodarskih šokova koji bi proizišli iz klimatskog rizika. Testiranje će se provesti u prvoj polovici 2022. i ESB će potom objaviti agregatne rezultate.

Njime će se prikupiti informacije koje će biti korisne i bankama i nadzornim tijelima te utvrditi ranjivosti, najbolja praksa i problemi s kojima se banke suočavaju u upravljanju rizikom povezanim s klimatskim promjenama. Važno je istaći da banke neće dobivati prolazne ili neprolazne ocjene i testiranje neće imati izravan utjecaj na razine kapitala u bankama.

Postupak se sastoji od tri zasebna modula:
1) upitnik o sposobnosti banaka za testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik,
2) usporedna analiza banaka s usporedivim značajkama kako bi se ocijenila održivost poslovnih modela banaka i njihova izloženost poduzećima s velikim intenzitetom emisija i 3) testiranje otpornosti na stres odozdo prema gore (engl. bottom-up).

U skladu s načelom razmjernosti od manjih se banaka neće zahtijevati da izrade vlastite projekcije za potrebe testiranja otpornosti za stres.

Testiranje otpornosti na stres usmjereno je na određene kategorije imovine koje su izložene klimatskom riziku, a ne na cjelokupne bilance banaka. U fokusu su izloženosti i izvori prihoda koji su najranjiviji na rizik povezan s klimatskim promjenama, pri čemu se uobičajene projekcije gubitka dopunjuju novim kvalitativnim podatcima.

U testiranju će se upotrijebiti makrofinancijski scenariji utemeljeni na scenarijima koje je izradila Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava. U tim se scenarijima uzimaju u obzir moguće buduće klimatske politike i procjenjuju fizički rizici, primjerice vrućine, suše i poplave, te kratkoročni i dugoročni rizici koji proizlaze iz prelaska na zelenije gospodarstvo.

Od ožujka 2022. banke će dostavljati svoje predloške za testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik za ESB‑ovu ocjenu. Nadzorno tijelo potom će komunicirati s bankama, dati im povratne informacije te se pobrinuti da rezultati budu pravedni i dosljedni.

Rezultati će se, kao kvalitativne informacije, upotrijebiti u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Stoga bi testiranje otpornosti na stres moglo neizravno utjecati na zahtjeve u sklopu drugog stupa preko ocjena na temelju SREP‑a, ali neće izravno utjecati na kapital preko upute u sklopu drugog stupa.

Testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik koje će ESB provesti u 2022. dopunit će se drugi proizvodi nadzora banaka ESB‑a i središnjih banaka povezani s klimatskim promjenama, među ostalim 1) rezultati testiranja otpornosti cijeloga gospodarstva na stres izazvan klimatskim promjenama objavljeni u rujnu 2021., 2) ocjena (engleski) prilagodbe prakse banaka radi upravljanja klimatskim rizikom i rizikom za okoliš objavljena u studenome 2021. i 3) tematska provjera uključenja klimatskog rizika i rizika za okoliš u strategije za rizik, sustave upravljanja te okvir i postupke upravljanja rizicima koja je provedena u 2022.

ESB provodi godišnja nadzorna testiranja otpornosti na stres u skladu s člankom 100. Direktive o kapitalnim zahtjevima. Prema tome, u godinama u kojima Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne provodi testiranje otpornosti na stres na cijelom području EU‑a, ESB provodi ciljana testiranja otpornosti na stres usmjerena na određenu važnu temu, na primjer analizu osjetljivosti na kamatni rizik u bankovnoj knjizi (engleski) u 2017. i analizu osjetljivosti na rizik likvidnosti (engleski) u 2019.

(HNB, 27. 1. 2022.)