"Hrvatska je u 2021. ostvarila impresivan gospodarski oporavak od pandemije. Gospodarski rast od 10,4 posto u 2021. znatno je nadmašio prijašnja očekivanja. Treba napomenuti da se gospodarstvo tek 2018. potpuno oporavilo od šoka globalne financijske krize iz 2008. Gospodarska aktivnost, mjerena realnim dohotkom, već se u cijelosti vratila na razine iz 2019., što potvrđuje važnost fiskalnih zaštitnih slojeva i poboljšanog makroekonomskog upravljanja"; istaknuto je u utorak u objavi članova Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) koju je predvodio Srikant Seshadri, a koja je od 28. veljače do 7. ožujka ove godine bila u virtualnom posjetu Hrvatskoj.

Članovi Misije vodili su uspješne razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te s predstavnicima privatnog sektora, navedeno je.

Kako su istaknuli iz MMF-a, sukob u Ukrajini zasjenjuje inače dobre gospodarske izglede, pa će, u okolnostima povećanih nesigurnosti u svijetu, u kratkoročnom razdoblju i dalje trebati "vrlo umješno" voditi makroekonomsku politiku.

Kad je riječ o srednjoročnim izazovima, apostrofirali su iz MMF-a, Hrvatska mora učinkovito iskoristiti izdašna sredstva iz fondova EU-a dodijeljena za oporavak od nedavnih potresa, ostvarivanje zelene tranzicije i digitalne transformacije u postpandemijskom razdoblju te jačanje kohezije EU-a.

Ocijenili su da su hrvatske vlasti uspješno započele reforme povezane sa sredstvima instrumenta "EU sljedeće generacije", dodajući da taj reformski zamah treba održati.

"Treba se oduprijeti interesnim skupinama koje koče provedbu reformi za poboljšanje učinkovitosti hrvatskog gospodarstva, uključujući reforme mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava i javne uprave. Te će reforme omogućiti Hrvatskoj da ostvari punu korist od uvođenja eura i na održiv način poveća životni standard", poručili su iz MMF-a.

Cijene energije dulje će vrijeme ostati povišene

Iz MMF-a su upozorili da su kratkoročni inflacijski rizici i dalje povišeni jer tržišta uračunavaju učinke sukoba u Ukrajini u cijene energije i roba.

Cijene energije, a time i inflacija, smatraju, dulje će vrijeme ostati povišene. Podsjećaju da su hrvatske vlasti nedavno donijele paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, napominjući da je prošlogodišnji gospodarski rast omogućio da se apsorbiraju fiskalni troškovi tih mjera.

"Međutim, da bi se državni prihodi sačuvali za moguće buduće šokove te mjere trebale bi prestati vrijediti kad ostvare svoju svrhu", smatraju.

S druge strane, iz MMF-a su upozorili da pod kontrolom treba držati domaće inflacijske čimbenike. "Zbog toga treba oprezno odmjeriti povećanja plaća u javnom sektoru i kombinirati ih s reformama za povećanje učinkovitosti javnog sektora na dobrobit poreznih obveznika"; napisali su.

Apsorpcijom EU sredstava do povećanja potencijala za rast gospodarstva

Istaknuli su i da izgledi za budući rast ovise o učinkovitom korištenju sredstava iz fondova EU-a, pri čemu sredstva instrumenta "EU sljedeće generacije" i strukturnih fondova EU-a, koja ukupno čine približno 30 posto BDP-a u sljedećih pet godina, moraju imati veću ulogu u stvaranju gospodarskog rasta.

"Ako bi se znatno poboljšale apsorpcija tih sredstava i kvaliteta javnih ulaganja, povećao bi se i potencijal za rast gospodarstva, kao i mogućnost da se ono izjednači s usporedivim zemljama EU-a", smatraju iz MMF-a.

Naveli su i da povećanja javnih ulaganja zahtijevaju radnu snagu koja je dobro pripremljena za napredovanje u "zelenijem" i digitaliziranijem gospodarstvu. "Politike hrvatskih vlasti za poticanje prekvalifikacije i reorganizacije radne snage treba dopuniti mjerama za potporu stvaranju radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj tranziciji", savjetuju iz MMF-a.

Tako, kako bi se maksimalno iskoristila sredstva iz fondova EU-a, iz MMF-a su apostrofirali potrebu snažnog sustava upravljanja javnim ulaganjima.

Izrazili su zadovoljstvo jer su u 2021. pružili potporu za razvoj kapaciteta Procjenom upravljanja javnim investicijama (Public Management Investment Assessment, PIMA).

U skladu s preporukama iz te procjene, pozdravili su uvođenje središnje koordinacijske funkcije u Ministarstvu financija, kojoj je zadaća da na nacionalnoj razini procjenjuje i nadzire investicijske projekte.

Smatraju da prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihova utjecaja treba uključiti u temeljne kriterije za javne investicijske projekte, a hrvatskim vlastima preporučili su da izrade nacionalne smjernice za omogućavanje tog procesa.

Dekarbonizacija hrvatskog gospodarstva zahtijevat će značajne reforme te znatna javna i privatna ulaganja u svim sektorima, a Hrvatska ima pristup znatnim resursima EU-a za potporu toj tranziciji, dodali su.

Bankovni sustav i nadalje dobro kapitaliziran i likvidan

MMF se osvrnuo i na bankovni sustav, ocijenivši da je i nadalje dobro kapitaliziran i likvidan, ali da je oprez i dalje nužan.

Kako su naveli, pokazatelji profitabilnosti bankovnog sustava poboljšali su se usporedo s gospodarskim oporavkom koji je u tijeku. Pritom, udio neprihodonosnih kredita smanjio se od početka pandemije, s 5,5 posto na kraju 2019. na 4,3 posto na kraju 2021. godine, zahvaljujući prodaji takvih kredita i gospodarskom oporavku.

S druge strane, iako se ukupni iznos nenamjenskih gotovinskih kredita smanjio od prvog tromjesečja 2020., neprihodonosni krediti te vrste povećali su se, napomenuto je.

Također, cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti, posebno u Zagrebu, što može biti povezano s mnogobrojnim čimbenicima, kao što su kupnje stranih ulagača i rast troškova gradnje.

"U kontekstu povećanja globalnih rizika hrvatskim vlastima preporučuje se daljnja opreznost", zaključili su iz MMF-a.

(HINA, 8. 3. 2022.)