U raspravi je bilo riječi i realokaciji profita od digitalnih profita kao i o općenito o korporativnom oporezivanju na međunarodnoj razini.
"Digitalizacija je donijela temeljite promjene u način na koji tvrtke posluju, a to traži prilagodbu naših pravila, posebice u području poreza. To je globalno pitanje, koje traži globalno rješenje i zato je EU voljna aktivno i pozitivno sudjelovati u postojećim pregovorima u okviru OECD-a", izjavio je hrvatski ministar financija Zdravko Marić, koji je predsjedavao sastankom Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN).  Marić je prvi hrvatski ministar koji je predsjedavao nekim Vijećem EU-a. U raspravi je istaknuto da je za pitanje digitalnih poreza najbolje međunarodno rješenje jer bi ono spriječilo fragmentaciju poreznih sustava i jednostrane mjere. OECD nastoji postići dogovor na globalnoj razini do kraja ove godine. U svibnju prošle godine, 129 država je potvrdilo planove za uvođenje poreza na digitalne usluge kako bi se pravednije raspodijelili prihodi između država i velikih multinacionalnih internetskih divova, koji prihode ostvaruju diljem svijeta, ali poreze plaćaju tamo gdje im je najpovoljnije. Sjedinjene Države sa svoje strane imaju nešto širi prijedlog da se osim američkih digitalnih divova poput Googlea, Applea, Facebooka, također oporezuju i europske i azijske multinacionalne tvrtke u drugim sektorima. Francuska je prošle godine jednostrano donijela zakon o oporezivanju tehnoloških poduzeća po kojima ona moraju plaćati do tri posto od prihoda ostvarenih u Francuskoj. Pariz tvrdi da taj zakon vrijedi jednako za sve, Amerikanci ističu da je to upereno protiv njihovih tehnoloških tvrtki.  Trumpova administracija je nakon toga zaprijetila Francuskoj da će uvesti carine od 100 posto na neke proizvode. Francuska je najavila da će povući svoj zakon o digitalnim porezima ako se postigne dogovor na međunarodnoj razini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik SAD-a Donald Trump dogovorili su se u nedjelju  da će razgovore o tom pitanju produljiti do kraja godine, otklonivši za sada prijetnju američkih sankcija, rekao je francuski diplomatski izvor. Ministri su također razgovarali o financijskim i gospodarskim aspektima Europskog zelenog plana, koji je Komisija predstavila 14. siječnja. Tim planom želi se mobilizirati tisuću milijardi eura investicija u predstojećem desetljeću kako bi EU dosegnu cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Na početku sastanka, ministar Marić je predstavio svojim kolegama prioriteta hrvatskog predsjedanja u svom resoru.  Uz četiri krovna prioriteta Europa koja raste, Europa koja se razvija, Europa koja povezuje i utjecajna Europa, Marić je naglasio i demografske izazove i njihov učinak na proračun te hrvatske napore za ulazak u europodručje.

(HINA, 21. 1. 2020.)