27.02.2019.

Ministarstvo uprave: Novi prijedlog Zakona o sustavu državne uprave racionalizira i depolitizira sustav

Novim prijedlogom Zakona o sustavu državne uprave želi se racionalizirati i depolitizirati sustav, koji će se temeljiti na supsidijarnosti, ističe Ministarstvo uprave koje je Prijedlog novog Zakona uputilo u javnu raspravu.

Ministarstvo kaže da će se novim Zakonom smanjiti broj tijela državne uprave s 52 na 32, uspostaviti profesionalna rukovodeća struktura i stvoriti uvjeti za obavljanje prvostupanjskih poslova državne uprave na razini najbližoj građanima povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama.

Nema ponovnog uvođenja "revolving door" službenika

Zakon je u javnoj raspravi od petka, pa tek treba dobiti mišljenja drugih državnih tijela prije nego li Zakon ode u Vladinu proceduru, ističe Ministarstvo uprave odbacujući tumačenja da se ponovno uvode "revolving door" službenici (koje je uvela Vlada premijera Zorana Milanovića, ali su ukinuti temeljem odluke Ustavnoga suda).
Novim se Zakonom predlaže da "poslove podrške čelniku tijela državne uprave u provedbi utvrđene politike Vlade mogu na određeno vrijeme, a najdulje za vrijeme trajanja mandata čelnika tijela državne uprave, obavljati druge osobe na koje se primjenjuju opći propisi o radu", a vrste radnih mjesta, uvjete za obavljanje poslova i način određivanja plaća uredbom će uređivati Vlada.
"U ovom slučaju ne može biti riječi o ponovnom uvođenju 'revolving door' službenika jer te osobe neće imati status državnih službenika niti će moći/smjeti obavljati poslove koje mogu obavljati isključivo državni službenici. Intencija je da se te osobe zapošljavaju na određeno vrijeme sukladno općim propisima o radu, a obavljati će potporne poslove za čelnike tijela državne uprave, odnosno poslove koje ne bi bilo primjereno niti svrhovito utvrđivati kao vrstu poslova državne uprave koje obavljaju državni službenici", navodi Ministarstvo.
Dodaje i da će pobliži opis poslova, način određivanja plaće te ukupan broj tih osoba u tijelima državne uprave biti jasno određeni i ograničeni uredbom Vlade, što Ministarstvo smatra transparentnijim nego da se ta pitanja uređuju pojedinačnim odlukama.

Ravnatelji uprava umjesto pomoćnika ministra

Isto je istaknuo i ministar uprave Lovro Kuščević kazavši u utorak novinarima da se novim prijedlogom zakona omogućava ministru, kada dođe na mandat, da "dovede kolege na koje će se primjenjivati Zakon o radu, koji će mu pomoći u obavljanju njegovih svakodnevnih poslova", pri čemu pomoćnici ministra, koje imenuje politika, više neće postojati.
Razlika između tog i "revolving door" modela je, naglašava Kuščević, u tome što te osobe neće biti službenici i neće ostati u sustavu već će "odlaziti s ministrom", a na njih će se primjenjivati Zakon o radu. To nije sinekura, istaknuo je, to je posao koji traje dok traje posao ministra, rekao je.
Cilj je da svako ministarstvo ima što bolje rezultate. "Moramo se okružiti ljudima koji su zajedno s nama, znaju program, znaju rješavati probleme i mislim da je upravo to dobar način" ocijenio je.
Odbacio je i optužbe da se novim prijedlogom zakona politizira javnu upravu. "Zakon će omogućiti depolitizaciju javne uprave. Danas imamo oko sto pomoćnika koji su političke osobe, koji su dužnosnici, a na ovaj način uvode se ravnatelji uprava koji će se birati na javnom natječaju, morat će imati zakonom propisane kompetencije, radno iskustvo i na njih će se odnositi Zakon o službenicima. Dakle, nisu dužnosnici i neće imati pravo na beneficije dužnosnika", naglašava Kuščević.

Primjena Zakona od početka iduće godine

On ne očekuje da će se s punom primjenom zakona krenuti prije početka iduće godine jer prethodno treba promijeniti 50-ak drugih zakona.
Po stupanju na snagu tih zakona mjesno nadležni uredi državne uprave će prestati postojati, a županije će, sukladno odredbama tih zakona, preuzeti njihove poslove, sredstva i službenike, odnosno namještenike. Kuščević ističe da se i u tome ogleda depolitizacija rada državne uprave, sve kako bi usluga bila brža i kvalitetnija.
Naime, u odnosu na dosadašnje uređenje, novi zakon ne kategorizira tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave (koja prestaju stupanjem na snagu tih 50-ak posebnih zakona kojima će se poslovi ureda državne uprave povjeriti županijama).
Vrste tijela državne uprave predviđene novim zakonom su samo ministarstva i državne upravne organizacije, koje se prema organizacijskom i funkcionalnom kriteriju dijele na državne uprave, državne zavode, državna ravnateljstva, državne urede i državne inspektorate.
"Sve navedeno u velikoj je mjeri usporedivo s modelom koji je već duže vrijeme primijenjen u Gradu Zagrebu, gdje odnosni gradski uredi i službe temeljem posebnih zakona obavljaju sve poslove državne uprave koje bi inače obavljao mjesno nadležni ured državne uprave, pa stoga ured državne uprave u Zagrebu niti ne postoji", ističu iz Ministarstva uprave.


(HINA, 26. 2. 2019.)

Arhiva