U priopćenju za javnost upućenom iz svog osječkog Ureda u povodu Svjetskog dana hrane, Borzan navodi kako se u Hrvatskoj godišnje bacaju velike količine hrane, a u isto vrijeme, police socijalnih samoposluga su prazne, dok je prema službenim statistikama 20 posto populacije u riziku od siromaštva.

"Ako ministar Tolušić traži bitke vrijedne vođenja, ova mu je ispod nosa, budući da je njegovo ministarstvo odgovorno za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Prošlo je dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja pravilnika, no značajnog pomaka nema", upozorila je Borzan.

Jedna od mjera koju Borzan predlaže je korištenje Europskog fonda za najpotrebitije (FEAD), s obzirom da humanitarne udruge ističu da izvan Zagreba često nemaju načina za prevesti i zaprimiti donacije, jer nedostaje kamiona, skladišta i hladnjača, zbog čega donacije nisu ravnomjerno raspodijeljene. Smatra kako se radi se o možda i najvećoj prepreci povećanju doniranja, a Hrvatska u tu svrhu uopće nije koristila ovaj europski Fond.
Upozorava kako se predstavnici trgovačkih lanca u Hrvatskoj žale da pravilnik o doniranju nameće previše birokratiziranu proceduru, koja odvraća od doniranja, te da Vlada može poticati doniranje hrane kroz porezne olakšice. Primjerice, u Francuskoj se 60 posto neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza na dobit, a u Španjolskoj 35 posto.
Borzan navodi i kako marketinška privlačnost doniranja u Hrvatskoj nije dovoljno iskorištena, jer banke hrane u Španjolskoj i Bugarskoj organiziraju godišnje dodjele priznanja tvrtkama koje se ističu doniranjem, a nagrađene tvrtke od tog imaju koristi jer ih kupci prepoznaju po društveno odgovornom poslovanju.

(HINA, 16. 10. 2017.)