ProMikro je zajednički projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, IRIM-a i Hrvatske akademske i istraživačke mreže- CARNet, a cilj mu je uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala, stoji u priopćenju što ga je u subotu uputilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO).

Kako se navodi, u projekt su uključeni i Hrvatska pošta, koja ovih dana besplatno distribuira mikroračunala, te Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja pokriva trošak edukacije nastavnika. Na javni poziv za sudjelovanje u projektu ProMikro prijavilo se 83 posto svih osnovnih škola u Hrvatskoj, a učitelje će educirati 26 ambasadora IRIM-a. 

Natječaj za nabavu mikroračunala za učenike 6. razreda još je u tijeku, a računala bi u školama trebala biti početkom studenoga, izvijestilo je Ministarstvo.

Između 4. i 18. listopada održat će se ukupno 170 osnovnih radionica na 29 lokacija diljem Hrvatske i to za prijavljene nastavnike iz Matematike, Prirode, Tehničke kulture, ali i Glazbene kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. Za ovu fazu projekta, objašnjeno je, odabran je tip računala spreman za trenutačnu uporabu i to međupredmetno. Krajem listopada i početkom studenoga održavat će se drugi i treći krug radionica, odnosno napredne i predmetne. Trošak edukacije donacijom snosi HUP.

"Povratna informacija učitelja na terenu je sjajna i veseli me da u odličnoj suradnji s IRIM-om ovaj projekt lijepo napreduje. Motivirani učitelji preduvjet su reformi i samo zajedno možemo stvarati školu za život, a ne ocjenu.“ uvjerena  je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Suosnivač IRIM-a Nenad Bakić istaknuo je pak kako je "izrazito impresioniran suradnjom s MZO, pogotovo jer je naš glavni cilj uvijek i bio isporučiti državi programe koje razvijamo. No, nismo očekivali da će to ići ovako jednostavno".

U priopćenju se prenose i Bakićeve riječi da su "učitelji uvijek bili primarni fokus koji osnažujemo i dajemo im priliku da ostvare svoje potencijale, a u školama je puno odličnih edukatora". Činjenica što se u program dobrovoljno prijavilo čak 83 posto, za Bakića je pokazatelj potencijala u školama, te da ravnatelji i učitelji mogu i žele preuzeti odgovornost i dok čekamo sveobuhvatnu reformu.

"Međutim, ne smijemo zaboraviti da su klijenti obrazovnoga sustava zapravo djeca i njihovi roditelji, te cijela nacija. Djeci moramo omogućiti da budu ravnopravni građani 21. stoljeća", smatra Nenad Bakić.


(HINA, 30. 09. 2017.)