Izbor tema o kojima se izvještava mora se zasnivati na relevantnosti, a ne na interesantnosti, smatra novinarka N1 Ivana Dragičević, jedna od sudionica panela "Europska unija u medijima: izvještavati lokalno ili europski" održanom u HND-u. 

„Radimo selekciju ovisno o tome što je bitno, što bi čitatelj trebao znati i zašto je informacija relevantna, a ne hoće li nekome biti interesantno", kazala je.

Na pitanje kako zainteresirati čitatelje u vremenima kad nema krize, novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović odgovorila je da je najvažnije pružiti analizu događaja.

„Najvažnija zadaća medija nije samo izvještavati, nego i analizirati stvari, dati nacionalni kontekst koji je bitan za čitatelje kojima je to relevantno, a EU je jedna golema zajednica s velikim brojem članica i tema. Mislim da i u mirnijim vremenima s pronalaskom tema ne bi trebali imati problema“, kazala je.

Kompleksne političke procese EU ne treba nužno pojednostaviti za javnost, rekla je Dragičević.

„Nije pitanje pojednostavljivanja, nego je bitno da znaš objasniti stvari i staviti ih u kontekst i napraviti to tako da svi koji glasaju mogu shvatiti što je rečeno.“, kazala je. 

Doajen među hrvatskim dopisnicima iz Bruxellesa, Hinin Slavko Vukadin, pak, smatra da se uvijek može jednostavnije, no unutar granica.

„Uvijek se može bolje i jednostavnije, ali ne može se previše ići u žutilo kako su to radili britanski tabloidi, koji su iskrivljavali do karikature članke radi čitljivosti.“

Suhoparnost izvještavanja, smatra, odraz je same Europske unije, te dodaje da promjene naziva institucija imaju smisla.

„Na Konferenciji o budućnosti Europe htjeli su da Europsko vijeće promijeni naziv u senat, meni to ima smisla. Vijeće ima veću ulogu u donošenju zakona nego Parlament“, rekao je.

Personaliziranjem politike može se lakše zainteresirati javnost za politiku kroz konkretnu osobu s kojom se ljudi mogu poistovjetiti, smatra Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti. 

„Na globalnoj sceni postoji opća kriza snažnih političkih figura. Odlaskom Angele Merkel nastala je velika praznina – moj dojam je da je Hrvatska nju slušala i kroz nju promatrala europske politike.“

Konferencija o budućnosti Europe

Demokratski i komunikacijski deficit glavni su problemi Europske unije, tvrdi profesorica s FPZ-a. 

„Jedan od glavnih prigovora Uniji zbog čega je često negativno percipiraju u javnosti, to je demokratski deficit. Samo je Europski parlament tijelo u koje građani biraju predstavnike, a sudovi i Komisija se biraju na druge načine, što je vrlo ozbiljan problem europskih institucija".

"Drugi veliki prigovor je komunikacijski deficit koji se sad popravlja, no i dalje se dosta toga događa iza zatvorenih vrata", kaže Vučković i dodaje da je Konferencija pokušaj da se i komunikacijski deficit i participativna demokracija poprave.

Dragičević sumnja da će to uroditi plodom. 

„Razmišljam hoće li to biti samo vježba koja bi ljude uvjerila u to da više sudjeluju u procese EU, a da će rezultat biti puno manje revolucionaran nego što bi građani koji su zainteresirani priželjkivali“, kazala je. 

S njome se slaže i Vukadin.

„Od samog sam početka bio skeptičan prema ishodima Konferencije. Naime, za svaki iskorak trebalo bi promijeniti ugovore, na primjer, znamo da je Lisabonski pao na referendumu u Francuskoj pa u Nizozemskoj, dakle realizirati promjene ugovora u 27 članica je težak podvig koji će teško uspjeti“, rekao je.

Europski identitet

Građanski odgoj može biti dobar način za učenje o EU, smatra Frlan Gašparović. 

"Sjeverne, skandinavske zemlje vas u školi uče koja su vaša prava i obveze kao građanina. Nije Europska unija enigmatska i mislim da ljudi ne moraju imati široko znanje o Europskoj uniji, ali je bitno da znaju njene vrijednosti što se postiže građanskim odgojem i participacijom“, dodaje Gašparović.

Programi poput Erasmusa pomogli su da se mladi više osjećaju Europljanima, ali starije generacije manje se poistovjećuju s Europskom unijom.

„Prema podacima Eurobarometra s kraja 2020., na pitanje osjećaju li se građanima Europske unije, preko 70 posto hrvatskog i europskog stanovništva odgovorilo je potvrdno, ali kad pitate baš za identitet, i dalje dobar dio njih jače osjeća nacionalni identitet, ali barem 50 posto kaže da osjećaju europski identitet u nekoj mjeri", rekla je Vučković. 

Dodaje da osjećaj identifikacije s EU raste u kriznim vremenima kao što su pandemija i rat u Ukrajini. 

„Tijekom pregovora interes javnosti i medija bio je veći pa je pao, a sad opet u krizama, pandemiji i ratu u Ukrajini ponovno je svima važno koliko je bitna Europska unija i koliko je važno biti dio te zajednice". 

Da europski identitet nije jako razvijen smatra i Vukadin.

„Nemam dojam da je europski identitet naročito jako razvijen, ni u Hrvatskoj ni u ostalim članicama. Kad pogledamo medije u članicama koje su osnovale Europsku uniju, vidjet ćemo da je i ondje nacionalna perspektiva jača“, dodaje.

(HINA, 28. 4. 2022.)