"Najvažnije je da je hrvatski kreditni rejting prema S&P-u u investicijskoj zoni i da je potvrđen, a izgledi su stabilni", rekao je Marić na konferenciji za novinare u Vladi.

Agencija Standard & Poor's (S&P) objavila je jutros pregled u kojemu se kaže da kreditni rejting Hrvatske ostaje na investicijskoj razini BBB- uz zadržavanje stabilnih izgleda. S&P očekuje proračunski deficit od 2,9 posto BDP-a u 2021. Očekuje i početak ponovnog trenda smanjivanja javnog duga, koji bi do kraja 2024. trebao pasti ispod 80 posto BDP-a. Što se tiče kretanja BDP-a, očekuje njegov rast u odnosu na 2020. za 5,1 posto.

Marić je naveo da su negativni rizici vezani prije svega uz pandemiju Covida, ali u pozitivne se ubrajaju dosadašnja borba protiv Covida na zdravstvenom i ekonomskom planu, a posebno se vrednuje i članstvo u deviznom tečajnom mehanizmu 2 (ERM 2).

Tu je, kako je dodao, i priprema nacionalnog programa oporavka i otpornosti koji bi trebao do kraja travnja biti usvojen na Vladi.

Upitan jesu li zbog trenutnih okolnosti ugroženi hrvatski terminski planovi za uvođenje eura zbog povećanja javnog duga, odgovorio je da će u travnju biti objavljene službene brojke za deficit i javni dug za prošlu godinu, te iznio procjene da bi proračunski deficit bio na razini od osam posto, a javni dug na oko 88 posto BDP-a.

Covid je, kako je rekao, jednokratno utjecao na javne financije, a Hrvatskoj na ruku ide i izvjesna suspenzija fiskalnih pravila u EU-au za ovu i iduću godinu.

"Covid učinak na javne financije je jednokratan i vratit ćemo se na silaznu putanju javnog duga", rekao je Marić te dodao kako ove godine očekuje smanjenje javnog duga za dva postotna boda.

Odgovarajući na pitanje jesu li u pravu oni koji tvrde da je Vlada netransparentna pri izradi nacionalnog programa otpornosti i oporavka te bi li, kako traži HUP, najmanje 50 posto sredstava trebalo usmjeriti u privatni sektor, odgovorio je da Vlada intenzivno razgovara s Europskom komisijom pri čemu prioritet stavlja na bespovratna sredstva, a tek onda na kredite, ali ni njih ne zanemaruje.

Raspodjela sredstava je takva da će kratkoročno biti usmjerena na oporavak, a srednjoročno i dugoročno na otpornost, rekao je Marić.

Upitan za komentar tvrdnji da će novac biti usmjeren u predizborne projekte, odgovorio je da su lokalni izbori treće nedjelje u svibnju, a raspodjela će biti moguća znatno kasnije.

Ocijenio je i da se  S&P-jevo upozorenje da će puno toga u ekonomskoj sferi ovisiti o tempu procjepljivanja, odgovorio je da se to prije svega odnosi na sektor usluga, odnosno turizam, no da je on pokazao svoju elastičnost.

Marić je uvodno prokomentirao i prijepore koji su se pojavili nakon jutrošnje Vladine objave o S&P-jevom izvješću. Neki su, naime, primijetili da zapravo nije riječ o novom izvješću o kreditnom rejtingu, kako se i naponje u samom dokumentu. Objasnio je da su po EU-ovoj regulativi rejting agencije dužne unaprijed najaviti kalendar objave rejtinga i to je za Hrvatsku bio petak, 19. ožujka no da je tada objavljeno kako za grupu država među kojima je i Hrvatska, nije bilo održan rejting odbor, nego je potvrđen dosadašnji rejting. 

(HINA, 23. 3. 2021.)