"Europska unija je bila i ostat će vodeća zajednica u borbi za ljudska prava na svjetskoj razini. Vodeća svjetska uloga EU-a u tom području podrazumijeva koordiniranje i vodstvo kako bi se pronašlo zajedničko stajalište s partnerskim zajednicama, što bi politiku o ljudskim pravima smjestilo u središte vanjske politike EU-a“, rekao je  Petras Auštrevičius (ALDE) na plenarnoj sjednici Parlamenta..

Potvrdio je da je jačanje političkih i ekonomskih veza s partnerskim zemljama EU-a jedan od naših glavnih ciljeva, a kako bi se taj cilj postigao, "trebamo težiti jačanju međunarodne politike o ljudskim pravima“.

Stav trenutnog europskog vodstva po tom pitanju nazvao je "krajnje razočaravajućim", naglasivši kako je europska potpora borbi za ljudska prava u susjednim i trećim zemljama nužna za napredak.

"U slučajevima kada partnerske zemlje uporno odbijaju primjenjivati načela demokracije te poštovati vladavinu prava i osnovna ljudska prava i slobode, EU bi trebalo nametnuti određene sankcije. S druge bi strane, oni koji poštuju ova načela trebali ostvariti pravo na određene privilegije jer su partneri Europske unije,“ dodao je.

Podsjetio je da je 10. prosinca obilježeno 70 godina od usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima koja je uvelike utjecala na poboljšanje kvalitete života ljudi diljem svijeta.

"Međutim, protekle su godine, uključujući 2017., obilježene sve većim brojem slučajeva kršenja ljudskih prava, krizom demokracije i sukobima diljem svijeta", istaknuo je Auštrevičius.

"Progon Rohindža u Mjanmaru, ratni zločini u Siriji i Jemenu i smanjenje prostora za civilno društvo u Rusiji samo su neki od novijih primjera kršenja ljudskih prava. Usporedno, čak i u državama članicama EU-a osjetno jačaju populističke i nacionalističke snage koje pribjegavaju upotrebi dezinformacija i donošenju ograničavajućih zakona kako bi učvrstile svoju moć.", istaknuo je i dodao da su ti poražavajući trendovi ukazali na potrebu za formiranjem ovakvog izvješća.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini na plenarnoj je sjednici pozdravila izvješće riječima da previše ljudi diljem svijeta ne uživa osnovna ljudska prava koja su im zajamčena usvajanjem Deklaracije.

"Postoji globalni otpor protiv ljudskih prava i demokracije te mi je drago vidjeti da je izvješće parlamenta u skladu s izvješćem koje je Vijeće donijelo u svibnju", rekla je Mogherini.

Neki ističu, nastavila je, da je politika o ljudskim pravima zastarjela, odnosno da nije relevantna za vanjsku politiku.

"To nije i nikada neće biti naše stajalište. Drugi pak tvrde da nacionalni interes nadilazi ljudsko dostojanstvo. Imamo dužnost pokazati da nije moguće raditi u nacionalnom interesu ako se time krše ljudska prava,“ poručila je Mogherini.

Mogherini u obraćanju nije zaboravila spomenuti dobitnike Nobelove nagrade za mir Denisa Mukwegea i Nadiu Murad koji su ujedno i dobitnici nagrade Saharov, naglasivši kako je to „još jedan dokaz da nagrada Saharov uistinu oblikuje i utječe na globalnu politiku o ljudskim pravima.

Nagradu Saharov je Europski parlament ustanovio 1988.  i od tada se svake godine dodjeljuje pojedincima i organizacijama koji su dali izvanredan doprinos borbi za ljudska prava u svijetu.

Danas je Europski parlament u Strasbourgu svečano dodijelio nagradu Saharov za slobodu mišljenja ukrajinskom redatelju Olegu Sencovu, oštrom kritičaru ruske aneksije Krima kojega je ruski vojni sud osudio na 20 godina zatvora.

Sencov je štrajkao glađu od svibnja 2018. do 9. listopada, kada je prosvjed prekinuo jer su ga zatvorske vlasti odlučile nasilno hraniti.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani je na svečanoj dodjeli istaknuo da je Sencov u zatvoru jer je branio ljudska prava i da je u ovom trenutku simbol političkih zatvorenika u Rusiji i svijetu.


(HINA, 12. 12. 2018.)