Konferenciju organizira Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), u partnerstvu s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA). 

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se izmjenama Zakona o kapitaliziranoj štednji ukazalo na važnost trostupnog mirovinskog sustava i mirovine iz drugog stupa učinile primjerenijima.

Krajem prošle godine svega nešto više od 11.000 hrvatskih umirovljenika koristilo je dvostupnu mirovinu, a zaključno sa kolovozom ove njih gotovo 20.000.

Piletić je najavio je da se uskoro ide u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se unaprijediti stopa bonifikacije sa postojećih 70:30 na 85:15, kao i jednogodišnjeg dodatka na mirovinu koju će primati svi korisnici u Hrvatskoj.

Naglasio je važnost mirovinskih društava vezanih uz mirovine iz drugog stupa pozvavši korisnike da svoju štednju povjere onima koji ostvaruju najveće prinose.    

Starenje stanovništva nepovoljno djeluje na mirovinske sustave u Europi

Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, organizatora skupa, Ante Žigman upozorio je da starenje stanovništva nepovoljno djeluje na mirovinske sustave diljem Europe pa tako i Hrvatske.

Procjenjuje se da će se očekivani životni vijek u trenutku umirovljenja povećati i za muškarce i za žene - pa su očekivanja da će do 2070. muškarci u dobi od 65 godina živjeti još u prosjeku 23,5 godina, a žene još 26,8 godina. Naglasio je kako bi trebalo motivirati mlade da što više uplaćuju u treći mirovinski stup, makar i sa malim iznosima.

Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača smatra kako je mirovinska reforma štetna i ne rješava probleme javnog mirovinskog sustava već ih pogoršava. Smatra  da bi njezinim ukidanjem mirovine odmah mogle porasti za 30 posto. Ocijenio je da nakon više od 20 godina nije polučila zamjetne rezultate, a većina umirovljenika se vraća u prvi stup jer su te mirovine povoljnije.

"Nizom političkih odluka mirovinski sustav nosi čitav niz mirovina koje nemaju veze s radnim stažem i uplaćenim doprinosima i smatram da treba razdvajati mirovine iz rada, a da se preostale plaćaju iz proračuna, na njih se reforma ne odnosi, a čine 40 posto mirovinskog sustava", dodao je.

Voditelj Odjela za osiguranje i mirovinsko osiguranje u Upravi za financijske poslove i poduzetništvo OCED-a Pablo Antolin osvrnuo na nekoliko važnih preduvjeta povećanja mirovina, poput sustava diverzifikacije sustava s više mirovinskih stupova, uz snažan regulatorni okvir koji promovira najbolji interes članova. Istaknuo je poticaje koji promiču što veće sudjelovanje i štednju od strane članova mirovinskih fondova te poticanje konkurencije među ponuditeljima. 

Na problem mirovinskog jaza te rizika od siromaštva u starijoj dobi osvrnula se predsjednica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA-e) Petra Hielkema. Upozorila je da se svaki peti stariji stanovnik EU, ili njih više od 18,5 milijuna, suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Potrebna je veća participacija poslodavaca u kreiranju dobrovoljnih mirovinskih programa te osiguravanje programa cjeloživotnog učenja starijim radnicima daju nove vještine. Sve to zajedno treba pomoći u smanjivanju mirovinskog jaza što je ključno za dugoročnu financijsku stabilnost javnih financija, rekla je. 

(HINA, 10.10.2024.)

Fotografija: Pixabay