Povod ovoj konferenciji je prijedlog niza zakonskih izmjena (paket od šest mirovinskih zakona), koje su upućene na raspravu u Hrvatski sabor i koje bi trebale odrediti budućnost hrvatskog mirovinskog sustava. Najavljene izmjene zakona takve su prirode da dugoročno određuju smjer kojim trenutačna Vlada RH želi ići.

Ključno pitanje konferencije bilo je jesu li za saborsku raspravu kuvertirani pravi potezi koji će osigurati održiv mirovinski sustav i povećanje realnih mirovina.

O predloženom paketu izmjena zakona iz mirovinskog sustava uvodno je govorio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je naglasio da je cilj mirovinske reforme dugoročno održiv sustav, ravnopravnost među svim umirovljenicima i dugoročna fiskalna održivost. Prezentaciju pod nazivom »Mirovinska reforma – kako dalje?«, kao uvod u panel raspravu održao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i predsjednik Udruženja društva za upravljanje mirovinskim fondovima. On je uputio kritiku aktualnom prijedlogu mirovinske reforme jer ga ne smatra pravednim prema svim kategorijama umirovljenika. Ispravan put mirovinske reforme prema njegovu mišljenju treba počivati na privatizaciji s mirovinskim fondovima, omogućavanju dodatnih ulaganja tih fondova i promjeni sustava limita te izmjeni sustava isplata mirovina.

Uslijedila je panel rasprava »Jesmo li odabrali pravi put za reformu«, čiji su sudionici bili Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Petar Vlajić, predsjednik Erste d.o.o., društva za upravljanje dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, Željko Potočnjak, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Iskra Primorac, ravnateljica REGOS-a, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a i Josip Alardović, ravnatelj HZMO-a.

Pitanja o kojima se raspravljalo i oko kojih postoje različita stajališta panelista bila su: dodatak na mirovine i isplata različitim kategorijama umirovljenika, (ne)učinkovitost i održivost II. mirovinskog stupa, utjecaj reforme na održivost mirovinskog sustava i povećanje doprinosa za II. mirovinski stup. Predloženu reformu mirovinskog sustava dominantno je kritizirao prof. Željko Potočnjak, smatrajući je diskriminatornom, nepoštenom i dugoročno neodrživom, a posebnu je kritiku uputio sustavu isplate mirovine »prema dobi«, koja će u konačnici dovesti do različitih mirovina među umirovljenicima rođenima prije i poslije 1962., te izboru isplate mirovine iz I. stupa ili iz dvostupnog sustava. Zabrinutost za ovako predloženu reformu mirovinskog sustava izrazio je i Davor Majetić, koji se zalaže za potrebu reforme I. mirovinskog stupa, a osim toga smatra da će ovako predložena reforma previše opteretiti državni proračun, te je naglasio važnost rješavanja pitanja rasta gospodarstva kao i pitanje predloženog zaštitnog dodatka na mirovinu od 20,25 %.