"Jasno je da danas nećemo imati jednoglasno rješenje. Moramo produbiti dijalog, a pred nama je još dosta vremena prije postizanja dogovora", rekao je povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.
Zemlje članice se već dvije godine pokušavaju dogovoriti oko reforme Dublinske uredbe, koja propisuje da se zahtjev za azilom rješava u zemlji u kojoj je tražitelj stupio na tlo Europske unije. To pravilo se pokazalo neučinkovitim u jeku velike migrantske krize 2015. godine.
Reformom Dublinske uredbe želi se pomoći zemljama na prvoj crti, na vanjskim granicama EU-a u koje izbjeglice prvo pristižu, poput Italije ili Grčke. Komisija je predložila uvođenje automatskog mehanizma raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama po precizno utvrđenim kriterijima u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.
Tome se od početka protive zemlje Višegradske skupine. One su se protivile i privremenim mjerama koje se predviđale obvezujuće kvote koje su uvedene slijedom krize iz 2015. godine, a sada se nastavljaju tome protiviti i kao trajnom rješenju koje bi vrijedilo u slučajevima velikog i iznenadnog priljeva izbjeglica. S druge strane, Italija i Grčka traže više solidarnosti ostalih zemalja članica.
Poljska i Mađarska primjerice ne žele prihvatiti nikakve kvote, koje bi ih obvezivale da prime izbjeglice, dok s druge strane Italija i Grčka traže da obvezna raspodjela izbjeglica bude stalna, a ne da se aktivira samo u slučajevima kriza.
Bugarsko predsjedništvo je pripremilo kompromisni prijedlog, u kojem je zadržan pristup raspodjele izbjeglica po kvotama, ali tek kao zadnje rješenje ako se prve mjere - financijska i tehnička pomoć zemlji koja je pod velikim migrantskim pritiskom - ne pokažu dovoljnima.
Odluka o reformi zajedničkog sustava azila neće biti donesena na ministarskom sastanku u Luxembourgu. Time će se baviti čelnici zemalja članica EU-a na summitu u Bruxellesu krajem lipnja, do kada su si dali rok za postizanje kompromisa.
"Nakon dvije godine sada je vrijeme da se dovrše rasprave o Dublinskoj uredbi i zajedničkom sustavu azila. Naša današnja zadaća je pripremiti posao za čelnike zemalja članica na summitu krajem ovoga mjeseca", rekao je bugarski ministar pravosuđa, koji predsjedava Vijećem Valentin Radev.
Odluka se može donijeti i kvalificiranom većinom, ali se sada ulažu maksimalni napori kako bi se postigao konsenzus s obzirom na osjetljivost pitanja. Povjerernik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos rekao je u utorak "da neće biti smak svijeta" ako se dogovor postigne i nekoliko tjedana nakon samonametnutog roka. Slično je u nedjelju izjavila i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Prijedlog bugarskog predsjedništva ide za tim da se olakša teret zemljama u koje migranti prvo ulaze te da se oteža tzv. "sekundarno kretanje" migranata iz jedne zemlje članice EU-a u drugu.


(HINA, 05. 06. 2018.)