Prošle godine Hrvatska je dobila pet preporuka, a ove godine je to smanjeno na četiri, iako u sadržajnom smislu ima vrlo malo promjena.

U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

U odnosu na prošlu godinu, sada se ne spominje jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, jer je u međuvremenu usvojena strategija upravljanja javnim dugom.

Pod fiskalnim okvirom podrazumijevaju se dva zakona, zakon o fiskalnoj odgovornosti koji već postoji i na njegovim izmjenama radi se već tri godine, a drugi je zakon o proračunu.

Hrvatska vlada je u nacionalnom programi reformi, koji je prihvatila i dostavila Komisiji krajem travnja, najavila da će izmjene i dopune prvog zakona biti obavljene u lipnju, a da će drugi, zakon o proračunu biti donesen u prosincu.

Stručnjaci Europske komisije koji su zaduženi za Hrvatsku ističu da u ovom trenutku, kada Hrvatska ima proračunski suficit, pitanje fiskalnog okvira nije goruće, ali može biti vrlo važno kada proračunski prihodi počnu stagnirati ili padati.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U okviru druge preporuke također se traže rezultati u reformi sustava obrazovanja i vještina kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i relevantnost za tržište kako za mlade tako i za odrasle ljude.

Također se preporučuje konsolidacija socijalnih davanja i poboljšanje  njihovih sposobnosti za smanjenje siromaštva.

U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika.

Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima.

U četvrtoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine.

Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Preporučuje se i jačanje konkurentnosti u poslovnim uslugama i reguliranim profesijama te smanjenje trajanja sudskih postupaka i poboljšanje elektroničke komunikacije na sudovima.

Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

Ekonomske preporuke prilagođene su potrebama svake zemlje članice kako bi im se pomoglo u jačanju stvaranja novih radnih mjesta, rasta i investicija uz istodobno zadržavanje zdravih javnih financija.

Preporuke su neka vrsta smjernica za postizanje ciljeva koji realno mogu biti ispunjeni u sljedećih 12 do 18 mjeseci.

(HINA, 23. 05. 2018.)