Govoreći o makroekonomskim učincima desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji, izv. prof. dr. sc. Tomislav Globan, profesor s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da je po makroekonomskim pokazateljima Hrvatska danas bolja zemlja nego 2013. godine kad je ušla u Uniju.

„Prošle je godine Hrvatska dosegnula 76 % BDP-a po stanovniku što ju je među članicama Europske unije svrstalo na 22. od 27 mjesta. Sada treba pokušati izbjeći tzv. zamku juga, zapinjanje na 80 posto BDP-a po stanovniku što posljednjih godina bilježe zemlje južne Europe. Iz iskustva usporedivih zemalja, podizanje BDP-a po stanovniku na razine između 80 i 90 posto prosjeka EU-a trebao bi zaustaviti poticaj za emigraciju, a može potaknuti i neke koji su napustili zemlju iz ekonomskih razloga, na povratak.“, kazao je Globan.
Dodao je da gledajući makroekonomski EU za Hrvatsku nema alternativu. U Uniji su neke od najrazvijenijih zemlja svijeta, a Hrvatska je rekorder po višku isplata u odnosu na svoje uplate u Uniju.
„Mladi trebaju osvijestiti da je naša budućnost u našim rukama. Ključne se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu. Dobro je da se među mladima mijenja paradigma: 'Samo da imam siguran posao u državnoj ili javnoj upravi.' Sve ih više otvara obrte i pokreće tvrtke“, rekao je Globan.

Svi su se govornici na konferenciji složili da daljnji rast hrvatskog BDP-a ovisi o rastu produktivnosti i investicija.
Prof. dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknula je da je uvođenje eura Hrvatskoj poboljšalo kreditni rejting, relativno smanjilo kamatne troškove za državu i sve sektore te pridonijelo očuvanju financijske stabilnosti.

„Građani su postali kupci narodnih obveznica i narodnih trezorskih zapisa što je još prije nekoliko godina bilo nezamislivo. To znači da su građani stekli povjerenje u takav oblik ulaganja“, kazala je Marijana Ivanov.
Govoreći o negativnim ekonomskim pojavama rekla je kako je stopa inflacije u Hrvatskoj već neko vrijeme znatno viša od prosjeka eurozone. Na brži rast cijena utječu činjenice da je hrvatsko tržište malo s većim jediničnim troškovima te da su cijene hrane visoke i pod velikim utjecajem turizma. Turisti, naime, stvaraju pritisak na cijene. Kako bi Hrvati mogli konkurirati strancima po kupovnoj moći, ističe ekonomska stručnjakinja, trebaju stvarati veću dodanu vrijednost.
Državna tajnica u Ministarstvu financija dr. sc. Tereza Rogić Lugarić kazala je kako je članstvo u Uniji, između ostaloga, Hrvatskoj omogućilo brži oporavak od pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji su je pogodili 2020. godine, od onoga koji je prolazila nakon 2013. godine zbog velike svjetske financijske krize. U ovom desetljeću zemlja je osjetila i posljedice agresije Rusije na Ukrajinu zbog čega je došlo do destabilizacije svjetskog gospodarstva, tj. inflatornih pritisaka, energetske krize i usporavanja gospodarskih aktivnosti.
„U krizi treba brzo reagirati, ali imate ograničenja u zadanosti instrumenata, tj. proračuna. Hrvatska je osigurala dva paketa mjera ukupne vrijednosti 30 milijardi kuna. Rezultati je trenutačno svrstavaju među dvije najuspješnije članice Europske unije u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost“, kazala je Tereza Rogić Lugarić.

Konferencija 27 Stars: Hrvatska perspEUktiva nastavlja se u petak 10. svibnja 2024. godine u Knjižnično-dokumentacijskom centru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Tada će riječi biti o utjecaju EU fondova na hrvatsko gospodarstvo, proračunu Unije nakon Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027., efektima ulaska Hrvatske u europodručje te demografskim izazovima s kojima se naša zemlja suočava.
Cilj konferencije je ojačati svijest mladih o pripadnosti ujedinjenoj i zajedničkoj Europi te im proširiti vidike o mogućnostima koje im takva Europa pruža u budućnosti. Zato je slogan konferencije „Ujedinjeni u rastu“.

Konferencija je kruna istoimenog projekta koji studentska udruga Financijski klub ostvaruje u suradnji s Europskim dokumentacijskim centrom u Knjižnično-dokumentacijskom centru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj. Financijski klub okuplja studente sa zagrebačkih fakulteta i iz nekoliko visokih poslovnih te srednjih škola. 

(demografijaimladi.gov.hr, 9.5.2024.)

Fotografija: Pixabay