Govoreći o ulozi financijskih institucija u ozelenjivanju gospodarstva i posljedicama klimatskih promjena na gospodarstvo, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek podsjetila je kako su 2022. godine u Europi zbog suše cijene hrane porasle za 0,7 do 0,8 posto, dok je u Hrvatskoj 2023. nakon uvođenja eura rast cijena je bio dvostruko posto manji, za 0,4 posto.

Upozorila je kako klimatske promjene mogu utjecati i na financijsku stabilnost, jer neke sektore čine posebno ranjivima na fizičke i tranzicijske rizike, kao što su promjene cijena zbog uvođenja poreza na ugljik s ciljem smanjivanja korištenja fosilnih goriva.

Smatra kako to može utjecati na brojne sektore gospodarstva i smanjiti njihovu mogućnost otplate kredita zbog čega HNB, radi unaprijeđenja klimatske tranzicije u Hrvatskoj, od banaka danas traži da prepoznaju klimatske rizike u svom portfelju.

"Ako su banke nesvjesne toga da su njihovi krediti i mogućnosti njihove otplate pod izravnim utjecajem klimatskih promjena, mogu pogriješiti i sebe dovesti u veliki rizik, i stoga tražimo da prepoznaju klimatske rizike. Time indikrektno djelujemo da se okreću prema tzv. "zelenim kreditima" i kreditima koji će ubrzati investicije povezane s održivošću i klimatskom tranzicijom", poručila je Švaljek.

Ističe i kako se unutar HNB-a poduzimaju razne aktivnosti kako bi se "ozelenilo" vlastito poslovanje, što, uz izračunavanje "ugljičnog otiska" uključuje i način upravljanja portfeljom financijske imovine HNB-a

"Imamo značajnu financijsku imovinu, od koje je 7,5 posto uloženo u vrijednosne papire s karakteristikama održivosti. Mijenjamo sve aspekte našeg poslovanja, kako bi drugima pokazali što treba raditi i kako bi ih osvijestili o veličini rizika povezanog s klimatskim promjenama", istaknula je Švaljek.

Direktor osječkog arhitektonsko-projektnog ureda "Rechner" Bruno Rechner ocijenio je kako zakonski i svi ostali propisi stvaraju sve veći pritisak za primjenom zelenih i energetski učinkovitih tehnologija te održivih izvora energije i da zgrade stoga moraju udovoljavati sve višim standardima.

"Kad me netko hoće li pasti cijena kvadratnog metra, gledajući sve što nam slijedi kroz zelenu agendu i zeleno gospodarstvo, kažem da neće. Implementacijom svih tih tehnologija neminovno će doći do porasta cijene", istaknuo je Rechner.

U sklopu skupa održana je i panel-rasprava "Je li gospodarstvo u Hrvatskoj dovoljno zeleno i što možemo napraviti bolje", a organizatori ističu kako je cilj Foruma okupljanje stručnjaka iz različitih sektora, s ciljem oblikovanja puta prema održivom gospodarstvu budućnosti.

(HINA, 26. 3. 2024.)

Fotografija: Pixabay